Nova studija u časopisu Environmental Science & Technology ukazuje da divlji i kontrolisani požari oslobađaju oko 21% više organskih zagađujućih gasova nego što se ranije procenjivalo. Istraživanje, zasnovano na podacima iz perioda 1997–2023 i merenjima iz terena i laboratorija, ukazuje na prosečno 143 miliona tona godišnjih emisija organskih jedinjenja. Posebnu zabrinutost predstavljaju IVOC i SVOC jedinjenja koja doprinose formiranju PM2.5 čestica i predstavljaju rizik po zdravlje. Studija identifikuje Ekvatorijalnu Aziju, Severnu Afriku i Jugoistočnu Aziju kao glavne „hotspot“ regione i poziva na prilagođene mere za poboljšanje kvaliteta vazduha.
Studija: Dim požara oslobađa oko 21% više štetnih organskih gasova nego što se ranije verovalo

Nova međunarodna studija objavljena u časopisu Environmental Science & Technology upozorava da divlji požari i kontrolisani požari oslobađaju znatno više štetnih organskih gasova u atmosferu nego što su ranije procene pokazivale.
„Naše nove procene povećavaju emisije organskih jedinjenja iz divljih požara za oko 21%,“ rekao je prvi autor Lyuyin Huang u zvaničnom saopštenju.
Istraživanje, koje su vodili naučnici sa Tsinghua University u Pekingu, posebno se bavilo manje proučavanim intermedijarnim i poluisparljivim organskim jedinjenjima (tzv. IVOCs i SVOCs) koja se lakše transformišu u sitne aerosolne čestice (PM2.5) i na taj način mogu povećati rizik po respiratorno i kardiovaskularno zdravlje.
Metodologija
Tim na čelu sa Shuxiao Wangom analizirao je podatke o spaljenim površinama šuma, travnjaka i tresetišta širom sveta u periodu 1997–2023. Kombinovali su satelitske i prostorne podatke o požarima sa merenjima iz terenskih studija i laboratorijskih eksperimenata kako bi procenili emisije različitih organskih gasova u zavisnosti od tipa vegetacije.
Glavni nalazi
Istraživači procenjuju da su divlji požari u proseku oslobađali oko 143 miliona tona organskih jedinjenja godišnje tokom analiziranog perioda — što je približno 21% više od ranijih procena. Pored toga, studija ističe regije u kojima se dim od požara preklapa sa intenzivnim ljudskim aktivnostima, stvarajući posebno teške „hotspot“ zone zagađenja.
- Hotspot regioni: Ekvatorijalna Azija, Severna Afrika i Jugoistočna Azija.
- Zdravstveni rizici: IVOCs i SVOCs doprinose formiranju PM2.5 čestica koje mogu otežati rad pluća i povećati rizik od srčanih i respiratornih oboljenja.
- Politike i modeliranje: Novi inventar emisija omogućava preciznije modelovanje kvaliteta vazduha i procene rizika, što je osnova za efikasnije mere i klimatske politike.
Šta to znači za javnost i donosioce odluka
Autori navode da su potrebne prilagođene strategije za smanjenje zagađenja u regionima gde se požari i antropogena emisija preklapaju. To podrazumeva bolje upravljanje požarima, praćenje emisija iz različitih izvora i ciljane mere zaštite zdravlja za ugrožene zajednice.
Više informacija: Agencija za zaštitu životne sredine SAD (EPA) ima smernice o tome kako dim od požara utiče na zdravlje i kako se zaštititi tokom perioda lošeg kvaliteta vazduha.
Pomozite nam da budemo bolji.


































