Nova studija objavljena u časopisu Science pokazuje da deo veoma darovitih pasa može naučiti imena novih igračaka jednostavnim prisluškivanjem razgovora vlasnika. U eksperimentu je deset pasa posmatralo vlasnike koji su pričali o novoj igrački, a sedam ih je kasnije uspešno pronašlo tu igračku među mnogim drugim. Rezultati ukazuju na neočekivano visok nivo kognitivnih sposobnosti kod odraslih pasa i otvaraju pitanja o mehanizmima učenja.
Daroviti Psi Mogu Naučiti Imena Igračaka Prisluhivanjem Vlasnicima

Psi su izuzetno vešti u učenju naredbi poput „sedi“ i „ostani“, ali obično imaju problema sa pamćenjem imena predmeta — na primer imena šuštavih ili punjenih igračaka. Međutim, mala grupa posebno darovitih pasa pokazuje da to nije uvek tako.
Nova studija otkriva da neki od ovih pasa mogu da nauče imena novih igračaka jednostavno prisluškujući razgovore svojih vlasnika sa drugom osobom — bez direktne instrukcije ili ponovljenog igranja.
Kako je eksperiment izgledao
U istraživanju je učestvovalo deset darovitih pasa, među kojima su bili border koli po imenu Basket i labrador Augie. Psi su posmatrali kako vlasnici drže novu igračku i razgovaraju o njoj sa trećom osobom. Nakon toga su psi poslati u drugu sobu, a potom je od njih zatraženo da iz velike gomile igračaka donesu upravo tu igračku.
Sedam od deset pasa uspešno je pronašlo traženu igračku — primeri su uključivali igračke u obliku raže i armadila. Pse je usvojila i varijanta eksperimenta u kojoj je vlasnik stavio igračku u neprovidnu kutiju i razgovarao o njoj, što je pokazalo da povezivanje imena i predmeta nije uvek zasnovano samo na vizuelnom uparivanju.
Šta to znači
Autorka studije, dr Shany Dror (Eötvös Loránd University i University of Veterinary Medicine), ističe da je to prvi put da se konkretna grupa pasa pokazala sposobnom da nauči oznake jednostavno prisluškujući. Po svedočenju stručnjaka za kogniciju životinja, ovo otkriće otvara pitanja o većoj složenosti psećeg mišljenja nego što je ranije pretpostavljeno.
„Ovo je prvi put da vidimo konkretnu grupu pasa koja je sposobna da nauči oznake slušanjem razgovora drugih“, rekao je tim istraživača.
Iako su slične sposobnosti uočene i kod nekih papagaja i primata, važno je napomenuti da su opisani psi odrasli jedinke, pa mehanizmi koji stoje iza ovog učenja verovatno razlikuju od onih kod male dece — koja takođe mogu usvojiti reči prisluškivanjem.
Dalji koraci i zabavne napomene
Dror planira da nastavi istraživanje kako bi otkrila na koje tačno signale ovi psi reaguju — da li obraćaju pažnju na ton glasa, kontekst, gestove ili kombinaciju faktora. Istraživači takođe napominju da su psi koji učestvuju u studijama često entuzijastični, ali i neuredni: ponekad "neko obeleži kauč" tokom poseta laboratoriji.
Studija je objavljena u časopisu Science. Nalazi ukazuju na to da su kognitivne sposobnosti životinja raznovrsnije i složenije nego što se dugo smatralo.
Pomozite nam da budemo bolji.


































