Predsednik Irana Masud Pezeškijan naložio je ministru spoljnih poslova da započne „poštene i ravnopravne“ pregovore sa SAD, uz uslov okruženja bez pretnji i nerealnih očekivanja. Savetnik vrhovnog vođe Ali Šamhani rekao je da bi pregovori mogli početi indirektno i fokusirati se isključivo na nuklearno pitanje. SAD za sada nisu potvrdile susrete, a regionalna diplomatija i tehnička pitanja verifikacije ostaju ključni izazovi.
Predsednik Irana Naložio „Poštene i Ravnopravne“ Pregovore Sa SAD — Mogući Posrednički Razgovori

DUBAЈ — Predsednik Irana Masud Pezeškijan izjavio je u utorak da je naložio ministru spoljnih poslova da započne „poštene i ravnopravne“ pregovore sa Sjedinjenim Državama, pod uslovom da postoji okruženje bez pretnji i nerealnih očekivanja. To je prvi jasan znak iz Teherana da je novi predsednik spreman da pokuša diplomatski pristup uprkos povišenim tenzijama u odnosima sa Vašingtonom.
Šta je predsednik rekao
Pezeškijan je na platformi X, na engleskom i farsiju, naveo da je odluka doneta nakon „zahteva prijateljskih vlada u regionu da se odgovori na predlog predsednika SAD za pregovore“. Njegove reči:
„Naložio sam mom ministru spoljnih poslova, pod uslovom da postoji odgovarajuće okruženje — oslobođeno pretnji i nerealnih očekivanja — da započne poštene i ravnopravne pregovore, vođene principima dostojanstva, promišljenosti i koristi.“
Reakcije i kontekst
Bele kuće i zvaničnici SAD za sada nisu potvrdili da će pregovori zaista početi. Izveštaji iz Irana takođe su privremeno brisali informacije o naređenju predsednika, što dodatno ukazuje na osetljivost teme unutar iranske javnosti i vlasti.
Turska je, kako se navodi, radila iza scene da olakša sastanke u regionu, dok se američki izaslanik Steve Witkoff nalazi na putu po Bliskom istoku i očekuje se da će razgovarati sa regionalnim saveznicima.
Stavovi iranskih zvaničnika
Ali Šamhani, savetnik vrhovnog vođe za bezbednost, rekao je u intervjuu da bi pregovori mogli početi indirektno, a zatim preći u direktne ako se ukaže realna mogućnost dogovora. On je naglasio da bi razgovori bili fokusirani isključivo na nuklearno pitanje.
Šamhani je takođe izjavio da Iran ne teži nuklearnom oružju i da neće gomilati takvo naoružanje, ali je naglasio da će Tehran tražiti kompenzacije ili garancije za takvu politiku. Dodao je da su neki delovi iranskih zaliha obogaćenog uranijuma oštećeni tokom bombardovanja lokacija u junu i da je trenutno opasno pokušavati njihovo vađenje.
Tehnička pitanja i inspekcije
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ranije je navela da je Iran vršio obogaćivanje uranijuma do 60% čistoće, što predstavlja tehnički korak blizu nivoa koji se smatra pogodnim za oružje, ali se IAEA i međunarodna zajednica i dalje bave pitanjima inspekcija i verifikacije. Iran je odbio neka od zahteva IAEA za inspekcije lokacija koje su bile pogođene tokom sukoba, čime su otežane ocene tačnog stanja zaliha.
Američki i izraelski stavovi
Dok američki izaslanik posjećuje region, očekuje se da će se sastati i sa izraelskim liderima — uključujući premijera i nadležne bezbednosne zvaničnike — koji će verovatno zahtevati da svaki sporazum sa Iranom uključuje uklanjanje obogaćenog uranijuma, obustavu obogaćivanja i ograničenja na balističke kapacitete Teherana.
U SAD su se oglasili i političari poput bivšeg sekretara države Majka Pompea, koji je skeptičan prema dugoročnom rešenju dok u Iranu ostaje ista vrhovna vlast.
Zaključak
Najava Pezeškijana predstavlja potencijalni obrt u diplomatskoj dinamici, ali je put do bilo kakvog sporazuma i dalje neizvestan. Ključni izazovi uključuju verifikaciju nuklearnih aktivnosti, unutrašnje političke podele u Iranu, stavove Izraela i zahteve SAD. Događaji narednih dana i pregovori regionalnih posrednika biće presudni za dalji razvoj situacije.
Izveštaj: Associated Press. Doprineli: Melanie Lidman, Aamer Madhani, Matthew Lee i Konstantin Toropin.
Pomozite nam da budemo bolji.


































