Nova istraživanja pokazuju da je geoidna depresija ispod Antarktika prisutna najmanje 70 miliona godina i da se tokom poslednjih ~50–40 miliona godina pojačava. Forset i Glišović koristili su seizmičke podatke za izgradnju 3D modela gustine plašta i simulirali evoluciju geoida kroz vreme. Model se dobro slaže sa satelitskim merenjima i promenama u orijentaciji Zemljine ose, a autori ističu moguću, ali još spekulativnu vezu sa početkom glacijacije pre ~34 miliona godina.
Ogromna gravitaciona udubina ispod Antarktika jača — kako dubina Zemlje utiče na led i nivo mora

Novo istraživanje pokazuje da jedno od najvećih gravitacionih udubljenja na Zemlji — poznato kao Antarctic Geoid Low — nije samo dugo prisutno, već se i pojačava. Naučnici kažu da su za to odgovorni spori, dugotrajni pokreti stena duboko u plaštu, koji tokom desetina miliona godina menjaju raspodelu mase i time oblikuju lokalno gravitaciono polje.
Šta je geoid?
Geoid je zamišljena površina koja označava oblik okeanske površine pod delovanjem Zemljine gravitacije i rotacije — zapravo „bumpy“ verzija Zemljine lopte. Geoid je neujednačen jer je raspodela mase u unutrašnjosti planete nehomogena: različite stene imaju različite gustine, što menja jačinu gravitacije na različitim mestima.
Kako su radili istraživači?
Alessandro Forte (Univerzitet Florida) i Petar Glišović (Pariški institut za geofiziku) izgradili su trodimenzionalni model gustine Zemljinog plašta koristeći seizmičke podatke — princip je sličan medicinskom CT snimanju, samo što kao „izvor svetla" koriste talase zemljotresa. Na osnovu toga napravili su novu mapu geoida i uporedili je sa satelitskim gravitacionim merenjima, uz dobru poklapanost.
"Ako bolje razumemo kako unutrašnjost Zemlje oblikuje gravitaciju i nivo mora, dobijamo uvid u faktore koji mogu uticati na rast i stabilnost velikih ledenih pokrivača", kaže Alessandro Forte.
Šta su otkrili?
Modeli pokazuju da geoidna depresija u blizini Antarktika postoji najmanje 70 miliona godina. Međutim, njen položaj i intenzitet počeli su značajnije da se menjaju pre oko 50 miliona godina, a jačanje je posebno primetno tokom poslednjih ~40 miliona godina. Autori objašnjavaju da su ti pomaci posledica:
- subdukcije tektonskih ploča koje su tonule ispod Antarktika i promenile raspodelu mase u plaštu,
- uspona široke zone toplog i manje gustog materijala u plaštu (upwelling), koja je tokom vremena postajala dominantnija.
Istraživači su svoje rekonstrukcije testirali tako što su modelu dozvolili da „vrti vreme unazad" i zatim napred — i dobili su geoid sličan današnjem. Dodatno, model je uspešno reprodukovao poznate promene u orijentaciji Zemljine rotacione ose (tzv. True Polar Wander), što povećava poverenje u rezultate.
Moguća veza sa glacijacijom Antarktika
Autori naglašavaju da je veza spekulativna, ali interesantna: početak ozbiljnije glacijacije Antarktika datira na oko 34 miliona godina. Pošto geoid utiče na lokalni nivo mora (spuštanje geoida znači i lokalno niži nivo mora), promene geoida mogle su doprineti uslovima pogodnijim za akumulaciju leda. To ipak zahteva dodatna istraživanja i kvantitativne procene.
Zašto je ovo važno?
Iako je gravitaciona "rupa" ispod Antarktika subtelna na površini, pokazuje da i veoma spori procesi u unutrašnjosti planete mogu dugoročno uticati na klimu, nivo mora i stabilnost ledenih pokrivača. Rad je objavljen u časopisu Scientific Reports.
Ključne metode: seizmička tomografija za 3D model gustine, fizikalni model konvekcije plašta, direktno poređenje sa satelitskim gravitacionim podacima i testiranje kroz rekonstrukciju True Polar Wander.
Pomozite nam da budemo bolji.




























