Svet Vesti
Environment

Mogu Li Ukrajinska Polja Ponovo Postati Bezbedna? Kako se čisti zagađeno zemljište posle rata

Mogu Li Ukrajinska Polja Ponovo Postati Bezbedna? Kako se čisti zagađeno zemljište posle rata
Dr Maksym Soloha, a Ukrainian soil researcher, stands on the ruins of a Russian tank in a wheatfield in Kharkhiv. [Royal Agricultural University]

Timovi sa Royal Agricultural University i Sumy National Agrarian University analizirali su više od 8.000 uzoraka zemljišta u Ukrajini tokom trajanja sukoba i otkrili povišene koncentracije teških metala — kadmijuma, kobalta, bakra, cinka i nikla — naročito oko spaljenih vojnih vozila i mesta pada dronova. Iako je prijavljeno preko 800 km² pogođenog zemljišta i više od 1.100.000 kratera, istraživanje pokazuje da nije potrebno povlačenje čitavih regiona iz poljoprivredne upotrebe. Fokus je na mapiranju "hotspotova", obuci poljoprivrednika i ciljanoj remedijaciji kako bi se bezbedna proizvodnja hrane što pre obnovila.

Slike razaranja u Ukrajini nakon četiri godine rata sa Rusijom — od porušenih stambenih blokova do stotina hiljada poginulih — dobro su poznate. Međutim, manje vidljiva pretnja tiče se same zemlje: zemljište na plodnim poljima moglo bi biti kontaminirano toksičnim elementima i teškim metalima.

Mogu Li Ukrajinska Polja Ponovo Postati Bezbedna? Kako se čisti zagađeno zemljište posle rata
Dr Olena Melnyk and the team have analysed over 8,000 soil samples from Ukraine's battlefields. [BBC]

Analize na aktivnim bojištima

Timovi sa Royal Agricultural University (RAU) u Gloucestershireu i Sumy National Agrarian University (SNAU) u Ukrajini pokrenuli su zajedničko istraživanje kako bi utvrdili dugoročne posledice po tlo. Ukrajinski istraživači uzimali su uzorke sa bojišta — iz kratera, oko spaljenih tenkova i mesta pada dronova ili helikoptera. Prema objavljenim podacima, uzeto je više od 8.000 uzoraka zemljišta, često iz oblasti blizu linije fronta.

Mogu Li Ukrajinska Polja Ponovo Postati Bezbedna? Kako se čisti zagađeno zemljište posle rata
A tractor sowing lentils in a field in Zaporizhzhia where a Russian rocket shell has landed. [Reuters]

„Pronašli smo kadmijum, kobalt, bakar, cink i nikl,“ kaže dr Olena Melnyk, vodeća ukrajinska naučnica u projektu. „Ovi teški metali su toksični i mogu imati kancerogene i teratogene efekte.“

Gde je najveća opasnost?

Iako krateri od bombi i raketa izgledaju dramatično, preliminarni nalazi pokazuju da ta mesta nisu nužno najzagađenija. Najviše povišenih koncentracija teških metala tim je registrovao oko spaljenih i uništenih vojnih vozila, kao i na lokacijama padova aviona i dronova. To ukazuje da ostaci goriva, metala i eksplozivnih materija lokalno zagađuju tlo.

Mogu Li Ukrajinska Polja Ponovo Postati Bezbedna? Kako se čisti zagađeno zemljište posle rata
Researchers have taken samples from farmland where bombs have left huge craters [Royal Agricultural University]

Dr David O'Connor iz RAU predstavio je i novu vrstu „elementarnog mikroskopa“ koji pomaže u identifikaciji tragova opasnih elemenata u zemljištu. RAU je obezbedio opremu i obuku ukrajinskim kolegama za rad na terenu.

Mogu Li Ukrajinska Polja Ponovo Postati Bezbedna? Kako se čisti zagađeno zemljište posle rata
Wreckage of a Russian drone shot down in a Ukrainian field. These sites had very high levels of toxic elements. [Royal Agricultural University]

Obim štete i ekonomski značaj

Pre rata, Ukrajina je bila jedan od vodećih svetskih izvoznika žitarica i suncokretovog ulja, a poljoprivreda je ključna za ekonomiju zemlje. Tokom sukoba prijavljeno je da je više od 800 kvadratnih kilometara zemljišta pogođeno udarima projektila i bombama, a na obradivim površinama registrovano je preko 1.100.000 kratera.

Pristupi sanaciji i saveti za poljoprivrednike

Istraživači naglašavaju da nije neophodno povlačenje čitavih regiona iz poljoprivredne upotrebe. Umesto toga, cilj je precizna identifikacija tzv. "hotspotova" — mesta sa povišenim koncentracijama toksičnih elemenata — i rad na lokalnoj remedijaciji.

  • Mapiranje i uzorkovanje: detaljna analiza i karтирање zagađenih tačaka kako bi se obezbedili ciljani zahvati.
  • Zaštita i izolacija: zapečaćivanje najopasnijih lokacija i zabrana upotrebe tla za proizvodnju hrane dok se ne izvrši sanacija.
  • Remedijacija: primena fizičkih, hemijskih i bioloških metoda za uklanjanje ili stabilizaciju kontaminanata.
  • Obuka poljoprivrednika: prenošenje praktičnih uputstava o bezbednoj upotrebi zemljišta i prevenciji unošenja zagađenja u lanac ishrane.

Dr Melnyk zaključuje: „Naša zemlja može i dalje da proizvodi hranu za sopstvene potrebe i za izvoz, ali moramo ciljano pristupiti sanaciji.“

Iako su konačni rezultati i dalje u fazi naučnih objava, partnerstvo RAU i SNAU pokazuje primer kako međunarodna saradnja, precizna naučna metoda i obuka mogu pomoći u vraćanju sigurnosti i produktivnosti ratom pogođenih poljoprivrednih područja.

Kontakt i pozivi za priče: BBC Gloucestershire (izvor teksta). Podaci o ekonomskim vrednostima izvoza zasnovani su na podacima iz 2021. godine.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno