Ovo nedeljno izdanje donosi ključne naučne vesti: studija na miševima sugeriše da keto dijeta preuređuje mišiće i poboljšava odgovor na aerobne vežbe; CERN je otkrio novu česticu Xi‑cc‑plus posle nadogradnje LHCb detektora; analize ukazuju na pogoršanje stopa smrtnosti kod kohorti rođenih 1970–1985 u SAD. Takođe su potvrđeni svi pet nukleobaza u uzorcima iz asteroida Ryugu, pronađen je fosilni dokaz predacije tiranosaura na edmontosaurusu, a EEG studije pokazuju da jedna sesija vežbanja brzo menja moždane ritmove povezane s pamćenjem.
Nedelja u nauci: Keto donosi neočekivanu prednost, CERN otkrio česticu Xi-cc-plus i još mnogo toga

U ovom nedeljnom pregledu donosimo najvažnije naučne vesti: studije o efektima keto dijete na mišiće, novo otkriće u CERN‑u, zabrinjavajući trendovi u očekivanom trajanju života u SAD, otkrića iz svemira i paleontologije, kao i nova saznanja o uticaju vežbanja na mozak.
Keto dijeta menja mišiće i poboljšava odgovor na aerobne vežbe (studija na miševima)
Istraživanje na miševima pokazalo je da dugotrajnija visokomasna, niskougljenična (keto) ishrana uzrokuje preuređenje mišićnog tkiva u pravcu većeg oksidativnog kapaciteta, što mišiće čini efikasnijim pri odgovoru na aerobne aktivnosti. Autori upozoravaju da su rezultati dobijeni na životinjskom modelu i da je potrebno više istraživanja pre nego što se zaključci prenesu na ljude.
„Vremenom je dijeta prouzrokovala remodeliranje mišića kod miševa, učinivši ih oksidativnijim i boljim u reakciji na aerobne vežbe“, kaže fiziološkinja Sarah Lessard (Virginia Tech Carilion).
CERN: nova čestica Xi-cc-plus nakon nadogradnje LHCb detektora
Nakon nadogradnje LHCb detektora, naučnici u CERN‑u identifikovali su novu česticu nazvanu Xi‑cc‑plus. Ova čestica nosi težu masu od protona — otprilike četiri puta veću — i predstavlja prvi zvanično prijavljeni pronalazak nakon završetka unapređenja opreme 2023. godine.
„Ovo je prva nova čestica identifikovana nakon nadogradnji LHCb detektora koje su završene 2023.“, izjavio je portparol Vincenzo Vagnoni.
Zabrinjavajući trend smrtnosti u SAD za kohorte rođene 1970–1985
Analiza demografskih podataka sugeriše da su osobe rođene između 1970. i 1985. imale pogoršane stope smrtnosti u poređenju sa ranijim generacijama. Povećanje beleže ukupna smrtnost, kao i smrtni ishodi povezani sa kardiovaskularnim bolestima, određenim tipovima karcinoma (posebno karcinomom debelog creva) i „eksternim“ uzrocima smrti. Istraživači pozivaju na dalju analizu uzročno-posledičnih faktora i javnozdravstvene intervencije.
„Ovi kohorti pokazuju negativan trend u ukupnoj stopi smrtnosti; povećanje smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih bolesti i raka, posebno raka debelog creva; kao i zbog eksternih uzroka“, navodi Leah Abrams (Tufts University).
Svi pet nukleobaza DNK/RNK pronađeni u asteroidu Ryugu
Analiza uzoraka iz asteroida Ryugu otkrila je prisustvo svih pet osnovnih nukleobaza koje čine DNK i RNK. Nalaz pojačava hipotezu da su ugljenični asteroidi mogli doprineti prebiotičkom hemijskom sastavu rane Zemlje i time usloviti neke od ključnih sastojaka za nastanak života.
„Detekcija raznovrsnih nukleobaza u materijalima asteroida i meteora pokazuje njihovu široku prisutnost u Sunčevom sistemu“, navode autori studije.
Fosilni dokaz predacije: zub tiranosaura zaglavljen u lobanji edmontosaurusa
Fosilni nalaz pokazuje zub tiranosaura zarobljen u lobanji jedinki edmontosaurusa, uz prateće tragove oštećenja koji ukazuju da je životinja verovatno bila ubijena i potom pojedena. Takav direktan dokaz predacije je izuzetno redak i pruža vredan uvid u ponašanje velikih teropoda.
„Fosil kao ovaj daje nam važan uvid u potencijalna lovna ponašanja velikih mesoždernih dinosaurusa“, piše paleontološkinja Taia Wyenberg‑Henzler.
Jedna sesija vežbanja menja moždane ritmove povezane sa pamćenjem
Studija koja koristi EEG beleži da jedna kratka serija aerobnih vežbi može izazvati brze promene u neuronskim ritmovima i mrežama mozga uključenim u učenje i pamćenje. To je prvi put da se kod ljudi direktno pokaže ovakav efekat posle jedne seanse vežbanja.
„Naša studija pokazuje, prvi put kod ljudi, da i samo jedna serija vežbanja može brzo promeniti neuronske ritmove i moždane mreže koje su uključene u pamćenje i kognitivnu funkciju“, kaže Michelle Voss (University of Iowa).
Ovo izdanje takođe sumira druge zanimljive teme iz protekle nedelje, od kosmičkih eksplozija do neuobičajenih otkrića u prirodi i paleontologiji, i naglašava kako nove metode i instrumenti – od molekularnih analiza do velikih akceleratora – i dalje proširuju naše razumevanje sveta.
Pomozite nam da budemo bolji.




























