Nova studija Univerziteta Britanske Kolumbije pokazuje da rakuni rešavaju zagonetke iz znatiželje, a ne isključivo radi hrane. U testu sa kutijom koja ima devet ulaza i jednim marshmallowom, mnogi rakuni su nastavili da istražuju i nakon što bi pojeli nagradu. Istraživanje ukazuje da unutrašnja motivacija i prilagodljive strategije istraživanja pomažu rakunima da uspevaju u urbanim sredinama.
Rakuni rešavaju zagonetke iz čiste znatiželje — istražuju i bez poslastice

Rakuni su poznati kao snalažljive životinje koje lako prilaze kontejnerima za smeće i kompost, pa čak i onima sa čvrstim bravama. Nova studija ukazuje da njihovo ponašanje nije vođeno samo glađu: oni rešavaju zagonetke i iz radoznalosti, što može pomoći da bolje razumemo zašto tako uspešno žive u gradskim sredinama.
Detalji studije
Istraživači sa Univerziteta Britanske Kolumbije (UBC) konstruisali su specijalnu multi‑ulaznu kutiju sa devet mogućih načina ulaska, grupisanih po težini na lake, srednje i teške. U kutiju su stavili jedan marshmallow kao jedinu hranu‑nagradu, a mehanizmi su uključivali kapke, klizna vrata i dugmiće koje je trebalo pomeriti ili okrenuti.
Tokom 20‑minutnih rundi, rakuni su često nastavili da istražuju i otvaraju nove mehanizme i nakon što bi pojeli marshmallow. To ponašanje ukazuje na informativno pretraživanje — rešavanje zadataka radi prikupljanja podataka, a ne samo radi hrane.
Šta su istraživači zabeležili
Rakuni su često testirali više ulaza, menjali redosled pokušaja i širili istraživanje kutije čak i kad su brzo došli do nagrade. Kada je težina zadatka rasla, pokazivali su tendenciju da se oslone na pouzdano rešenje, ali su i dalje isprobavali alternativne puteve. Autori zaključuju da rakuni prilagođavaju strategiju istraživanja u odnosu na procenjeni trošak i rizik.
"Rakuni su nastavili da rešavaju zadatke i kada na kraju nije bilo marshmallowa," kaže Hannah Griebling, jedna od autorki studije objavljene u časopisu Animal Behaviour.
Prednje šape rakuna sadrže obilje senzornog nervnog tkiva, što im pomaže da detaljno ispitaju i manipulišu kopčama i ručicama — sposobnost koja olakšava pristup ljudskim izvorima hrane u urbanim sredinama.
Širi značaj
Autori ističu da razumevanje ovakvih kognitivnih osobina može pomoći u upravljanju vrstama koje imaju problema sa adaptacijom, ali i u izradi strategija za vrste koje koriste rešavanje problema da pristupe ljudskim resursima, poput medveda. Studija pruža empirijske dokaze koji podržavaju ideju da rakuni imaju razvijenu problem‑solving sposobnost koja im donosi prednost u kompleksnim sredinama.
Izvor: Studie su sproveli istraživači sa UBC; rezultati objavljeni u časopisu Animal Behaviour.
Pomozite nam da budemo bolji.



























