Igor Omerza u knjizi Komesarka tvrdi da deset dokumenata povezuje Martu Kos sa Udba-sistemom pod šiframa „Tara“ i „Blanka“. Optužbe su pokrenule zahtev EPP-a za novo saslušanje u Evropskom parlamentu i nove provere integriteta komisarke zadužene za proširenje. Kos negira saradnju, a Evropska komisija ističe da je prošla bezbednosne provere. Kontroverza je dodatno osetljiva jer deo arhiva nekadašnje Jugoslavije čuva se u Srbiji.
Skandal u Briselu: Knjiga tvrdi da Marta Kos sarađivala sa Udbom

Igor Omerza, istraživač arhiva nekadašnje jugoslovenske tajne policije poznate kao Udba, u knjizi pod naslovom Komesarka iznosi tvrdnje da deset sačuvanih dokumenata povezuje Martu Kos sa saradnjom te službe pod šiframa „Tara“ i „Blanka“. Optužbe su podigle veliku pažnju u Briselu jer je Kos evropska komesarka zadužena za proširenje, a deo arhiva nekadašnje Jugoslavije čuva se u Srbiji.
Šta Omerza navodi
Prema Omerzi, dokumenti iz arhiva sadrže izveštaje u kojima se Marta Kos pojavljuje kao izvor pod kodnim imenima „Tara“ (kasnije „Blanka“), uz podatke da je u Centralnoj aktivnoj evidenciji (CAE, udba.net) registrovana pod šifrom informatora 14000 i ličnim brojem 5448, datiranim 1987. godine. Navodno je njen zadatak bio praćenje i izveštavanje o radu Deutsche Welle-a u Kelnu (operacija pod kodnim imenom „Struna“), uključujući prijave o slovenačkim zaposlenima i urednicima.
Reakcije u Sloveniji i Briselu
Slovenačka poslanica u Evropskom parlamentu i potpredsednica EPP Romana Tomc zatražila je novo saslušanje Marte Kos i ocenila da izneti dokumenti ukazuju na ozbiljne konflikte interesa i moguće laži na prethodnim saslušanjima. Lideri EPP-a, među kojima su Manfred Weber i David McAllister, podržali su inicijativu za dodatno razjašnjavanje činjenica.
„Marta Kos mora da se pojavi u Evropskom parlamentu i odgovori na pitanja radi očuvanja integriteta i kredibiliteta Evropske komisije,“ navodi se u saopštenjima zastupnika EPP.
Odgovor Marte Kos i stav Komisije
Marta Kos je izričito negirala da je bila saradnica jugoslovenskih tajnih službi: „Nikada nisam bila saradnica ni doušnik jugoslovenskih tajnih službi.“ Priznala je tek da joj se ime pojavilo u bazi Udba.net, ali je tvrdila da nije razumela šta ta evidencija znači. Evropska komisija je istovremeno navela da je Kos prošla sve potrebne bezbednosne provere pre imenovanja.
Zašto je priča važna
Kontroverza je posebno osetljiva zato što je Kos zadužena za proces približavanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, a deo releventnih arhiva nalazi se u Srbiji — zemlji kandidatkinji čije napredovanje Kos ocenjuje. Protivnici tvrde da sačuvani dokumenti predstavljaju bezbednosni i etički rizik koji može uticati na kredibilitet Komisije.
Omerza u knjizi detaljno citira pronađene dokumente i upućuje da je deo slovenačke Udbe uništen pre političkih promena, pa su sačuvani zapisi, po njegovoj oceni, samo fragment šireg materijala. Posledice za Martu Kos mogu biti političke (novo saslušanje, pritisak na ostavku) ali i institucionalne — procena integriteta funkcije komesara za proširenje.
Napomena: Tekst iznosi optužbe i navode iz objavljene knjige i izjava javnih zvaničnika; optužbe nisu sudski dokazane i sudski procesi, ukoliko budu pokrenuti, mogu doneti drugačije zaključke.
Pomozite nam da budemo bolji.

































