Studija iz Brazila otkriva DNK Sporothrix brasiliensis u srcu i jetri divljih sisara, ptica i reptila, što ukazuje na mogući novi rezervor infekcije. Uzorci su prikupljeni između 2017. i 2023. duž saobraćajnica BR-376 i PR-445; analizirano je 178 uzoraka iz 81 životinje. Nalazi pokazuju da mnoge vrste mogu nositi gljivicu bez simptoma, te pozivaju na pojačan veterinarski i javnozdravstveni nadzor.
Opasna gljivica Sporothrix brasiliensis širi se među divljim životinjama u Brazilu — moguć novi rezervor

Nova studija upozorava da se gljivica Sporothrix brasiliensis, odgovorna za sporotrihozu, možda tiho širi među divljim životinjama u Brazilu i širem području Južne Amerike. Gljivica izaziva bolne plikove i rane kod mačaka, prenosi se preko ogrebotina i ujeda, i može dovesti do teških infekcija i kod ljudi.
Otkrivanje u organima divljih životinja
Istraživači su detektovali DNK Sporothrix brasiliensis u unutrašnjim organima — najčešće u srcu i jetri — sisara, ptica i reptila pronađenih mrtvih na putevima brazilske savezne države Paraná. Uzorci su prikupljani između 2017. i 2023. sa dve saobraćajnice: približno 530 km autoputa BR-376 i oko 150 km PR-445.
Ukupno je analizirano 178 uzoraka tkiva iz 81 životinje (39 sisara, 36 ptica i 6 reptila). Nalazi sugerišu da mnoge vrste mogu nositi gljivicu bez vidljivih simptoma, što ukazuje na mogućnost postojanja novog, divljeg rezervora za ovaj patogen.
Metodologija i značaj nalaza
Leševi su prikupljani u prvih nekoliko sati nakon što su ih udarila vozila, a istraživači su tražili prisustvo DNK roda Sporothrix u srcu, jetri, plućima i bešici. Veća učestalost pozitivnih rezultata u srcu i jetri ukazuje na to da gljivica može cirkulisati unutar organizma i potencijalno se širiti između različitih vrsta.
„Trenutno imamo ogroman, kontinuiranog izbijanja Sporothrix brasiliensis u Brazilu. Samo je pitanje vremena kada bi se mogao proširiti dalje,“ rekao je mykolog iz CDC-a Shawn Lockhart.
Autori studije navode i otkriće DNK Sporothrix u taksonomskim grupama koje ranije nisu bile povezane s tim rodovima, uključujući reptile (npr. lažna koralna zmija), razne autohtone ptice (kao što su picui ground dove, tataupa tinamou, green-barred woodpecker, squirrel cuckoo i spot-billed toucanet) i sisare koji potencijalno mogu služiti kao „mostovi“ za visceralne infekcije (southern tiger cat, European hare, white-eared opossum i agouti).
Implikacije za javno zdravlje i nadzor
Nalazi unapređuju razumevanje ekološkog kruga Sporothrix brasiliensis i pozivaju na pojačani veterinarski i javnozdravstveni nadzor, posebno u regionima gde postoji bliska interakcija između domaćih životinja i divljine. CDC upozorava da S. brasiliensis može izazvati teže oblike bolesti kod ljudi i životinja, iako ta vrsta još nije potvrđena u Severnoj Americi.
„Postoji prevladavajuće mišljenje da su ptice zaštićene od patogenih gljivica zbog visoke telesne temperature, ali u ovoj studiji vidimo da neke patogene vrste tolerišu visoke temperature,“ rekla je Steffanie Skau Amadei iz McGill University.
Autori zaključuju da ljudski pritisak na okolinu zamagljuje granice između urbanih, ruralnih i divljih staništa, što može olakšati prelazak patogena na nove domaćine i zahtevati širi, multidisciplinarni pristup praćenju i prevenciji.
Preporuke
Istraživači pozivaju na intenzivniji nadzor i dalje studije kako bi se identifikovali rezervori i mehanizmi prenosa, kao i na edukaciju vlasnika kućnih ljubimaca o rizicima od kontakta sa zaraženim životinjama i važnosti veterinarske zaštite.
Pomozite nam da budemo bolji.


































