U Velikoj Britaniji raste kriza nestašice lekova: oko 120 proizvoda je u ograničenim zalihama, a pacijenti sa Parkinsonovom bolešću, hipotireozom i drugim hroničnim stanjima teško dolaze do terapija. Uzroci su višestruki — od poremećaja u lancima snabdevanja i poskupljenja transporta do posledica Brexita i fiksne refundacije NHS. Stručnjaci traže hitne državne mere: radnu grupu, izmene zakona koje omogućavaju farmaceutima brzu zamenu leka i bolju finansijsku podršku apotekama.
„Bez lekova sam gotov“: Kako nestašica lekova u Velikoj Britaniji ugrožava hronične pacijente

Nakon šoka zbog dijagnoze Parkinsonove bolesti pre godinu dana, 51-godišnja Pearl Bartlett suočila se sa novim i neočekivanim problemom: mesečnim borbama da uopšte nabavi lekove koji joj omogućavaju normalan život.
Za kontrolu simptoma Bartlett je dobila recept za opicapone, lek koji pojačava dejstvo drugih Parkinsonovih terapija. Ipak, i pored recepta, obezbeđivanje tog leka postalo je iscrpljujuća procedura — njen apotekar je navodno četiri nedelje pokušavao da ga pronađe, velike lancne apoteke nisu imale zalihe, a najbliža dostupna pakovanja bila su stotinama kilometara udaljena.
Ljudi doživljavaju stvarne posledice
„Samo jedan dan bez leka i simptomi se pogoršaju“, kaže Bartlett. „Ne mogu dobro da hodam, ukočena sam, i utiče na pamćenje — ponekad zaboravim ko su moj muž i deca.“
Slične priče dolaze iz različitih delova zemlje: od mladih ljudi sa Parkinsonovom bolešću koji pokušavaju da skladište dva meseca terapije unapred, do pacijenata sa hipotireozom koji su primorani na prelazak na generičke preparate i osećaju neželjene efekte.
Obim problema
Procene ukazuju da je u Velikoj Britaniji trenutno u nestašici oko 120 različitih lekova, među kojima su opicapone, co‑careldopa, ramipril 1,25 mg, co‑codamol i estradiolni HRT flasteri. Anketa Nacionalne asocijacije apoteka (NPA) pokazala je da 96% nezavisnih apoteka smatra da trenutne nestašice predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje pacijenata, dok istraživanja ukazuju da je oko 60% apoteka na ivici zatvaranja.
Glavni uzroci
- Globalni poremećaji snabdevanja: konflikt na Bliskom istoku i povećani troškovi transporta utiču na dostupnost sirovina i gotovih proizvoda.
- Zavisnost od uvoza: posle Brexita uvozne barijere i logističke promene otežale su nabavku iz EU, pa se više zavisi od daljih tržišta poput Indije.
- Niska cena lekova u UK: fiksne refundacije NHS često ne prate skokove nabavnih cena, pa apoteke ponekad izdaju lekove po gubitku.
- Problemi u proizvodnji: tehnički kvarovi u fabrikama, nestašica specifičnih komponenti (npr. lepka za HRT flastere) i ograničenja sirovina dovode do prekida proizvodnje.
- Promene u propisivanju: veća potražnja za određenim oblicima terapije (npr. flasteri, gelovi) opteretila je zalihe.
Posledice za pacijente i apoteke
Posledice su višestruke: pogoršanje simptoma koje ponekad može biti nepovratno, prekidi terapije koji onemogućavaju rad i normalno funkcionisanje, povećan broj hitnih poziva i konzultacija, kao i rast stresa i anksioznosti među pacijentima. Apoteke su pod finansijskim pritiskom — nagli porast nabavnih cena dok NHS refundira fiksne iznose primorava neke da kupuju manje zalihe ili rade po gubitku.
„Našem tržištu lekova nikad nije bilo tako nepredvidivo…“ — Olivier Picard, predsednik NPA
Primeri i lične priče
Chris Henry, otac četvoro dece iz Somerseta, opisuje kako nabavlja dva meseca terapije unapred iz straha da ostane bez co‑careldopa: „Bez tih lekova ne bih mogao da radim, to bi za mene bilo isto kao da dijabetičaru kažu da nema insulina.“
Mary Saunders iz Seaforda, koja ima hipotireozu, primorana je na generičku zamenu brenda koji joj je ranije odgovarao, i navodi pojačane neželjene efekte i brigu zbog promena u nivou hormona.
Šta stručnjaci traže
Apotekari i stručnjaci za zdravstvo zahtevaju hitnu intervenciju: formiranje državne radne grupe koja bi uključila proizvođače, lekare i apoteke; zakonodavnu izmenu koja bi omogućila farmaceutima da odmah zamene lek poznatom i sigurnom alternativom; i bolju nadoknadu apotekama kako bi mogle da pokrivaju veće nabavne troškove bez ugrožavanja zaliha.
James Davies iz Community Pharmacy England upozorava da iako većina od preko 14.000 registrovanih lekova u UK ostaje dostupna, postoje kritične rupe u snabdevanju koje zahtevaju brzu i koordinisanu reakciju.
Zaključak
Kriza nestašice lekova u Velikoj Britaniji ima neposredne, ozbiljne posledice po pacijente sa hroničnim bolestima i predstavlja izazov za farmaceutski lanac i javno zdravstvo. Rešenje zahteva kombinaciju kratkoročnih mera (bolja koordinacija, zamene terapija, hitna pomoć apotekama) i dugoročnih strateških promena u nabavci i finansiranju lekova.
Pomozite nam da budemo bolji.


































