Šumski požari u Evropi su u poslednjoj deceniji odneli stotine života, a klimatske promene ih čine učestalijim i razornijim. Nedavni požar u južnoj Španiji odneo je najmanje 11 života, dok su Grčka (Mati 2018), Turska, Portugal (Pedrógão Grande 2017) i Kipar zabeležili neke od najsmrtonosnijih incidenata. Stručnjaci i studije ukazuju da su viša temperatura i produžena suša, pojačani ljudskim aktivnostima, glavni faktori rizika.
Šumski požari u Evropi: Stotine žrtava u poslednjoj deceniji — klimatske promene pogoršavaju rizik

Šumski požari širom Evrope u protekloj deceniji odneli su stotine života, a stručnjaci upozoravaju da će se taj broj verovatno povećati kako se kontinent zagreva. Nedavni smrtonosni požar u južnoj Španiji koji je tokom noći u četvrtak na petak odneo najmanje 11 života samo je najnoviji primer rastuće opasnosti.
Zašto su požari sve ozbiljniji?
Evropa je prema podacima Servisa za klimatske promene Copernicus najbrže zagrevajući kontinent na svetu — temperature su porasle približno dvostruko brže od globalnog proseka od 1980-ih. Globalno, 2025. je bila treća najtoplija godina zabeležena do sada, što je dovelo do više intenzivnih talasa vrućine preko kontinenta. Naučnici ističu da sagorevanje fosilnih goriva, koje povećava koncentraciju gasova staklene bašte, doprinosi suvoći i ekstremnijim temperaturama koje pogoduju izbijanju i brzom širenju požara.
Najteži incidenti poslednjih godina
Grčka (Mati, 2018) — Jedan od najtragičnijih požara dogodio se 2018. u primorskom gradu Mati, gde su stanovnici bili zarobljeni u kućama i na putevima; stradalo je više od 100 ljudi, uključujući i one koji su se udavili pokušavajući da beže plivajući.
Grčka (2023) — Više od 20 ljudi je poginulo u požarima, među kojima je bilo i 18 migranata zatvorenih u šumi na severoistoku zemlje — događaj koji se smatra jednim od najvećih zabeleženih požara u Evropi.
Španija (2026) — U južnoj Španiji jedan je požar tokom jedne noći odneo najmanje 11 života, podsećajući na rastući rizik u regionima pogođenim toplotnim talasima.
Turska (Eskişehir, prošlo leto) — Deset vatrogasaca i spasilaca, među kojima su bili šumarski radnici i članovi volonterske organizacije AKUT, poginulo je dok su pokušavali da ugase požar. Ministarstvo šumarstva je navelo da je nagla promena vetra okružila i zadržala plamenove oko radnika.
Portugal (Pedrógão Grande, 2017) — Najteži pojedinačni požar u zemlji odneo je 66 života; kasnije te sezone broj žrtava povezanih s požarima porastao je na više od 120, što je navelo vladu na velike reforme u prevenciji i responzivnosti.
Kipar — U poslednjih pet godina najmanje šest ljudi je poginulo u nizu brzih i razornijih požara. U julu 2021. pronađeni su ugljenisani ostaci četvorice radnika, a snažni vetrovi, visokih temperatura i višegodišnja suša stvorili su uslove za posebno razornu vatrenu stihiju.
Šta se preduzima i šta treba uraditi
Neke zemlje, poput Portugala, uvele su širok spektar mera: javne kampanje o prevenciji, formiranje brzih interventnih jedinica, seča protivpožarnih razdora i investiranje u opremu i avioresurse. Stručnjaci ističu da je pored ulaganja u gašenje požara neophodno i dugoročno prilagođavanje — upravljanje šumama, planiranje prostora, rano upozoravanje i smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Studije i procene: Istraživanje organizacije World Weather Attribution zaključilo je da su klimatske promene, kroz ekstremne temperature i smanjene padavine, pojačale intenzitet velikih požara u Turskoj, Grčkoj i na Kipru tokom određenih leta.
Evropski regionovi suočeni su sa kombinacijom sve toplijih i sušnijih uslova i ponekad snažnih vetrova — faktora koji zajedno stvaraju povećan rizik od velikih, brzo širećih požara. Prevencija, bolja opremljenost spasilačkih službi i globalna akcija na smanjenju emisija ključni su za smanjenje budućih tragedija.
Pomozite nam da budemo bolji.


































