Mile Bosnić, predsednik Pokreta Srba Krajišnika, tvrdi da "Oluja" i danas predstavlja neprekidni pogrom nad Srbima u Hrvatskoj, navodeći praćenje profila na društvenim mrežama, sudske progone i pokušaje oduzimanja zemlje. Prema njegovim tvrdnjama, oko trećine zemljišta po katastarskim podacima pripada Srbima, a mnogi zločini iz 1995. ostali su nekaznjeni. Bosnić poziva na međunarodni pritisak i jaču političku organizaciju proteranih Krajišnika.
„Oluja“ — Pogrom Koji Ne Prestaje: Bosnić Upozorava Na Praćenje, Gonjenja i Pokušaje Otmice Zemljišta
Getty © Stipe Majic/Anadolu Agency
Predsednik Pokreta Srba Krajišnika Mile Bosnić izjavio je za Srnu da smatra kako operacija "Oluja" predstavlja neprekidni pogrom nad Srbima i da se pritisak na preostale Srbe u Hrvatskoj i danas eskalira. Po njegovim rečima, Hrvatska navodno sprovodi pritiske kroz praćenje društvenih mreža, podizanje optužnica i navodne pokušaje oduzimanja imovine.
Glavne tvrdnje i kontekst
Bosnić ističe da, prema njegovim procenama i tumačenju gruntovnih i katastarskih podataka, oko trećine zemljišta u Hrvatskoj pripada Srbima i da će za ta prava biti neophodna institucionalna borba. On tvrdi da je "završna faza genocida — etničko čišćenje" formalno nezavršena jer u Hrvatskoj i dalje živi oko dva do tri odsto Srba, koje, kako kaže, vlasti pokušavaju da isteraju.
"Završna faza gubitka je još u toku — čine sve da izbrišu svaki trag postojanja Srba u Hrvatskoj," rekao je Bosnić za Srnu.
Podsećajući na zločine iz avgusta 1995. godine, Bosnić ocenjuje da su nekaznjeni događaji iz tog perioda doveli do najvećeg etničkog čišćenja u posleratnoj Evropi i, prema njegovim rečima, podstakli kasnija zlostavljanja krajiških Srba.
Navodi o goniocima i praćenju
Prema Bosniću, hrvatske institucije kontrolisale bi profile krajiških Srba na društvenim mrežama, pokretale sudske postupke i pritvore čak i zbog objava koje, kako tvrdi, same po sebi opisuju zavičaj ili pesme o poreklu. On ukazuje na postojanje odeljenja za ratne zločine u većim gradovima koja, po njegovim rečima, koriste procesne mere protiv Srba — od, kako tvrdi, montiranih optužnica do izdavanja poternica.
Bosnić dodaje da je brojni neprocesuirani zločini iz 1990-ih i dalje otvoreno pitanje: spominje slučajeve poput Pakračke poljane, događaja u Sisku (koji, kako navodi, podrazumevaju stotine žrtava izvan zone dejstava), Zadra, Karlovca i drugih mesta. On smatra da odgovorni nisu kažnjeni i da se počinioci ponekad slavičasto prikazuju na muralima ili javnim manifestacijama.
Reakcija, očekivanja i predlozi
Bosnić smatra da obeležavanje godišnjice "Oluje" jeste korak napred u javnom govoru o stradanju Srba, ali da to nije dovelo do konkretnih rešenja za položaj proteranih i onih koji su ostali u Hrvatskoj. On poziva na snažniji međunarodni pritisak, bolju zaštitu prava povratnika i moguću političku organizaciju proteranih Krajišnika kako bi se sistemski rešavali gubici i zahtevi za povrat imovine.
Na kraju, Bosnić upozorava da se, po njegovom mišljenju, atmosfera među mlađim generacijama u Hrvatskoj dodatno zaoštrava i da zbog toga Srbi u Hrvatskoj i posetioci njihovih ognjišta žive u strahu i oprezu.
Napomena: U tekstu su sačuvane tvrdnje i procene izjavljenе od strane Mile Bosnića. Delovi koji se tiču konkretnih optužbi, brojeva ili pravnih zaključaka predstavljeni su kao njegove tvrdnje i zahtevaju dodatnu verifikaciju iz nezavisnih izvora.
Pomozite nam da budemo bolji.
