Obeležavanje 85. godišnjice masakra u Prebilovcima održava se danas i sutra uz večernje bogosluženje u Hramu Hristovog Vaskrsenja u 19:00. Milorad Dodik ističe da sećanje na pogrom — u kojem je ugašeno 54 ognjišta i stradalo oko 830 ljudi — predstavlja obavezu prema žrtvama i opomenu protiv zaborava. Masakr je izveden između 6. i 11. avgusta 1941. godine; većina žrtava bačena je u krške jame poput Golubinke. Ekshumacije su počele 1990. godine, a više od 4.000 posmrtnih ostataka sahranjeno je 1991. u spomen-kosturnici.
Prebilovci: 85 Godina Od Masakra — Sećanje Na 830 Žrtava

U Prebilovcima kod Čapljine danas i sutra obeležava se 85. godišnjica ustaškog zločina nad Srbima. U Hramu Hristovog Vaskrsenja biće služeno večernje bogosluženje u 19:00, najavljuje RTRS.
Milorad Dodik, predsednik SNSD-a, poručio je da su Prebilovci selo koje obavezuje i podseća da se zločini ne smeju zaboraviti: „Sećanje nije osvetni čin, već dug prema precima i opomena budućim generacijama.”
Istorijski kontekst
Masakr u Prebilovcima izvršen je u periodu između 6. i 11. avgusta 1941. pod komandom Ivana Jovanovića, zvanog "Crni". Prema beleškama i istraživanjima, samo u Prebilovcima ubijeno je oko 830 Srba, a iz 57 porodica niko nije preživeo. Većina žrtava bačena je živa u kršku jamu Golubinku, dok su drugi ubijeni na licu mesta. Jedina osoba koja se spasla i živa izašla iz škole u Prebilovcima bila je Mara Bulut.
Na prostoru Hercegovine registrovano je oko 110 stratišta — većina su bile krške jame poput Golubinke, Korićanke, Jagodnjače, Pandurice i Ržanog dola. Tokom perioda bivše Jugoslavije, mnoge jame su prikrivane; 1961. godine neke od jama su čak betonirane.
Ekshumacije i sećanje
Radovi na otkopavanju 13 jama u donjoj Hercegovini započeti su 1990. godine. Kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine sahranjene su u spomen-kosturnicu u Prebilovcima. U junu 1992. godine, tokom ofanzive "Čagalj", pripadnici HOS-a i HVO-a minirali su spomen-kosturnicu, što je dodatno otežalo posedovanje i čuvanje tih memorijalnih mesta.
Podsećanje: Prebilovci ostaju simbol stradanja i opomena da zločini nad civilima ne smeju biti zaboravljeni niti prećutkivani.
Obeležavanje godišnjice uključuje liturgiju, polaganje venaca i trenutke ćutanja, u skladu sa željom da se održi sećanje na ubijene i da se promoviše istina i pomirenje kroz istinu.
Pomozite nam da budemo bolji.


































