Analiza podataka Nacionalne baze o raku pokazuje da se medijano vreme od dijagnoze do prvog tretmana za šest tipova raka povećalo u periodu 2012–2023. Najveći porast zabeležen je kod karcinoma želuca (sa 35 na 49 dana). Najduže čekaju pacijenti na Medicaidu, crnački pacijenti, osobe nižeg socioekonomskog statusa i pacijenti lečeni u velikim akademskim centrima. Autori pozivaju na sistemske mere za praćenje i smanjenje kašnjenja.
UCLA Studija: Pacijenti Sa Rakom Sve Duže Čekaju Na Početak Lečenja

Novo istraživanje Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA), objavljeno u časopisu JAMA Surgery, pokazuje da se vreme čekanja od postavljanja dijagnoze do prve vrste lečenja za pacijente sa rakom postepeno povećalo tokom perioda 2012–2023. Analiza obuhvata podatke iz Nacionalne baze podataka o raku (National Cancer Database) i fokusirala se na pacijente sa stadijumima I–III koji su pri dijagnozi bili kandidati za hirurški tretman.
Kako je urađeno istraživanje
Istraživači su uporedili vreme od dijagnoze do prve intervencije (operacija, hemioterapija ili drugi inicijalni tretman) za šest tipova raka u periodu od januara 2012. do decembra 2023. Cilj je bio da se utvrdi da li su čekanja rasla i koje grupe pacijenata su najviše pogođene.
Glavni nalazi
- Medijano vreme od dijagnoze do prvog tretmana se povećalo za sve analizirane vrste raka.
- Konkretnije promene medijana (2012 → 2023):
- Rak dojke: 34 → 45 dana
- Rak debelog creva: 20 → 31 dan
- Rak pluća: 41 → 53 dana
- Rak pankreasa: 23 → 32 dana
- Rak jednjaka: 38 → 48 dana
- Karcinom želuca: 35 → 49 dana (najveći porast)
Nejednakosti u pristupu i mogući uzroci
Istraživanje pokazuje da su najduža čekanja zabeležena kod pacijenata na Medicaid programu, kod crnačkih pacijenata, osoba nižeg socioekonomskog statusa, kao i kod pacijenata lečenih u velikim akademskim zdravstvenim centrima u poređenju sa manjim lokalnim klinikama.
"Bilo je zapanjujuće koliko je konzistentno — za sve tipove raka koje smo analizirali, pacijenti danas čekaju duže nego pre deset godina", rekao je Tim Donahue, vodeći autor i hirurški onkolog sa UCLA.
Autori napominju da ovaj trend nije nužno nov: ranija studija iz 2011. (podatci 1995–2005) zabeležila je slične obrasce. Karl Bilimoria iz Indiana University ukazao je na administrativne prepreke, poput kašnjenja u prenosu biopsijskih preparata i medicinske dokumentacije između ustanova, kao moguć faktor koji doprinosi odlaganjima.
Bilimoria je istakao da ponekad transfer preparata i zapisa traje dugo, pa poneke ustanove otežavaju njihovo izdavanje iz straha da će izgubiti pacijente.
Zaključak i preporuke
Iako tačni uzroci ostaju višestruki i delimično nejasni, autori iz UCLA pozivaju na hitne sistemske mere: praćenje vremena do tretmana, bolju koordinaciju među ustanovama i intervencije usmerene na smanjenje nejednakosti u pristupu nezi. S obzirom na nastavak konsolidacije zdravstvenih sistema, neophodno je uvesti strategije koje će otkloniti administrativne barijere i ubrzati početak lečenja za pacijente sa rakom.
Pomozite nam da budemo bolji.




























