Ivan Anušić, ministar odbrane Hrvatske, kritikovao je Srbiju zbog državnog ispraćaja Ratka Mladića i izjavio da žali što nije bio u operaciji "Oluja". Pozvao je na reakciju Evropske komisije i hrvatske politike, ali nije precizirao konkretne mere. Tekst podseća na Anušićevo ratno iskustvo u BiH i učešće u operacijama poput "Maslenica" i "Bljesak", kao i na njegove oštre stavove prema Rusiji.
Anušić Preti Reakcijama Nakon Ispraćaja Ratka Mladića: Ko Je Hrvatski Ministar Odbrane?
Getty © Omar Havana
Ivan Anušić, hrvatski ministar odbrane, izazvao je novi talas polemike nakon izjava o žaljenju što nije bio u vojnoj operaciji "Oluja" i pretnji mogućim političkim koracima Zagreba zbog državnog i vojnog ispraćaja generala Ratka Mladića u Srbiji.
Šta je rekao Anušić?
Anušić je ocenio da način na koji je Mladić ispraćen pokazuje "pravo lice Srbije" i pozvao na reakciju Evropske komisije i evropske politike, ali i hrvatske vlasti. Nije precizirao konkretne mere koje bi Hrvatska mogla preduzeti, istakavši da treba „добро размислити, хладне главе“ kako bi se изабрале "najefikasnije mere".
"Sada je na potezu Evropska komisija, na potezu je svetska i evropska politika te, naravno, hrvatska politika..." — izjavio je Anušić.
Ko je Ivan Anušić?
Anušić je dugogodišnji nosilac javnih funkcija u Hrvatskoj koji je, prema vlastitim pričama i javnim nastupima, bio aktivan u ranim ratnim godinama. Napustio je srednju školu kao 17-godišnjak i priključio se 106. brigadi Zbora narodne garde. Tokom rata bio je na više ratišta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Učešće u sukobima i odlikovanja
U javnim istupima ponosan je govorio o boravku u Mostaru 1993. godine kao pripadnik HVO, na lokaciji nekadašnjeg logora "Heliodrom" (kasarna "Stanislav Baja Kraljević"). U tekstovima Haškog tribunala navedeni su slučajevi mučenja i nečovečnog postupanja u tom logoru. Anušić je takođe učestvovao u operacijama poput "Maslenica" (januar 1993.) i "Bljesak" (maj 1995.), za koje je nagrađivan odlikovanjima kao što su Spomenica Domovinskog rata.
Operacije "Maslenica" i "Bljesak"—Kratak podsjetnik
Operacija "Bljesak", koja je počela 1. maja 1995. godine, izvedena je protiv jedinica Vojske Republike Srpske Krajine u Zapadnoj Slavoniji. U njoj je, prema dostupnim podacima, učestvovalo oko 16.000 pripadnika hrvatskih snaga naspram manje od 4.000 pripadnika srpskih snaga, dok je veliki broj srpskih civila napustio područje. U tim operacijama bilo je i civilnih žrtava, kao i zarobljenih vojnika.
Spoljašnji ton — stav prema Rusiji
Osim kritika prema Srbiji, Anušić je u više navrata zauzimao oštar stav prema Rusiji, ističući da Evropa mora biti dovoljno snažna da se suprotstavi Moskvi. U jednoj izjavi govorio je u slikovitim terminima o mogućnosti da bi Evropa mogla "slomiti zube" Rusiji ako dođe do sukoba.
Moguće posledice i neizvesnost
Do sada Anušić nije izneo konkretne mere koje bi Hrvatska mogla preduzeti protiv Srbije, a stručnjaci ocenjuju da bi stvarne političke ili diplomatske korake prethodila složena procena interesa, reakcija EU i međunarodnih partnera. Za sada je najizraženija retorička tenzija koja može dodatno opteretiti odnose Zagreba i Beograda.
Zaključak: Anušićeve izjave ponovo su skrenule pažnju na pitanja odgovornosti i sećanja iz ratova devedesetih, ali i na to kako retorika političara utiče na regionalne odnose i međunarodne reakcije.
Pomozite nam da budemo bolji.
