UNEP-ov izveštaj iz 2026. upozorava da globalno zagrevanje po sadašnjim trendovima može preći granicu od 1,5°C u narednim godinama. Izveštaj naglašava potrebu za hitnim i održivim smanjenjem emisija CO2 i metana, ubrzanim razvojem tehnologija za uklanjanje ugljenika i snažnim adaptacionim politikama. Cilj je učiniti prekoračenje što manjim i kraćim, uz zaštitu najranjivijih zajednica.
UNEP Upozorava: Granica Zagrevanja 1,5°C Uskoro Može Biti Pređena — Postoji Put Povratka

Prema novom izveštaju Ujedinjenih nacija iz 2026. godine, globalno prosečno zagrevanje po sadašnjim trendovima može preći kritičnu granicu od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa u narednim godinama. Izveštaj Ujedinjenog programa za životnu sredinu (UNEP) upozorava da je prekoračenje verovatno, ali istovremeno naglašava da je povratak ispod te granice i dalje moguć uz hitne i dugoročne mere.
Šta izveštaj kaže
Autori izveštaja ističu da su sadašnje emisije gasova staklene bašte — pre svega ugljen-dioksida (CO2) i metana (CH4) — ključni razlog ubrzanog zagrevanja. Ako se nastavi "business as usual", 1,5°C biće probijeno već za nekoliko godina. Međutim, izveštaj ne želi da bude samo upozorenje: daje i smernice kako da se prekoračenje bude što kraće i manje.
"Ovogodišnje užarene vrućine, požari i smrtonosne poplave upozoravaju nas šta nas očekuje. Moramo učiniti da prekoračenje od 1,5°C bude što manje i što kraće. To zahteva povećanje ambicija," poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.
Ključne preporuke
Izveštaj, pod naslovom "Limiting Overshoot: Navigating Exceedance of 1.5°C and Pathways Towards Return", navodi dve glavne dimenzije odgovora:
- Smanjenje emisija: Brzo i održivo smanjenje emisija CO2 i metana kroz čistiju energiju, veću energetsku efikasnost, promene u saobraćaju, industriji i poljoprivredi.
- Adaptacija i otpornost: Snažne prilagodljive mere za zaštitu najranjivijih zajednica — posebno obalnih, ruralnih i siromašnijih regiona koji već osećaju posledice.
Izveštaj takođe naglašava značaj tehnologija za uklanjanje ugljenika iz atmosfere i postizanje neto-negativnih emisija dugoročno, iako su te tehnologije još u ranoj fazi razvoja. Brža primena i skaliranje takvih rešenja smatraju se ključnim za smanjenje ukupne količine gasova u atmosferi.
Već prisutni uticaji
UNEP podseća da klimatske promene već menjaju realnost: intenziviranje sezona požara, snažniji i češći poplavni događaji i drugi ekstremi koji ugrožavaju živote, infrastrukturu i ekonomije. Zato izveštaj insistira na kombinaciji mera — smanjenje emisija sada i široke adaptacione politike kako bi se ublažili trenutni i budući gubici.
"Nema dobrih ishoda ako ostanemo iznad 1,5°C. Ekstremni talasi vrućine već pokazuju da će klimatski udari stizati brže, jače i duže — odnoseći živote i prouzrokujući dublje poremećaje," izjavila je izvršna direktorka UNEP-a Inger Andersen. "Sada je vreme da udvostručimo klimatsku akciju."
Izveštaj poziva vlade, privatni sektor i građane na ubrzanu političku i tehnološku akciju: ambicioznije ciljeve smanjenja emisija, investicije u zelene tehnologije, razvoj sistema za uklanjanje ugljenika i širenje mera prilagođavanja koje štite najugroženije.
Zaključak: Prekoračenje granice od 1,5°C postaje verovatno, ali nije nepovratno. Ključ je u tome koliko brzo i odlučno globalna zajednica deluje kako bi prekoračenje bilo što manje i što kraće, uz istovremeno jačanje otpornosti društava na već prisutne klimatske rizike.
Pomozite nam da budemo bolji.



























