Pakistan je najavio spremnost da fizički brani Saudijsku Arabiju, čime raste opasnost od uključivanja zemlje u regionalni sukob. Houtiji su zauzeli luku Mokha i ostrvo Perim, preteći pomorskim rutama u Bab el-Mandebu. Mecka odbrambena deklaracija između Saudijske Arabije, Pakistana i Turske sada je na testu, dok rastu tenzije između Teherana i Zapada i zabrinutost za globalne energetske rute.
Pakistan Nagoveštava Fizičku Odbranu Saudijske Arabije — Rizik Uključenja u Regionalni Sukob

Vojni zvaničnici u Islamabadu otvoreno su najavili spremnost Pakistana da "fizički" brani Saudijsku Arabiju od houti pobunjenika, što povećava rizik da se ta jedina muslimanska nuklearna država uvuče u širi regionalni sukob.
„Pakistan u potpunosti stoji uz Kraljevinu Saudijsku Arabiju, diplomatski i fizički,“ rekao je portparol pakistanske vojske, general-potpukovnik Ahmed Sharif Chaudhry. „Ići ćemo do svakog stepena. Tu smo i nastavićemo da branimo Kraljevinu Saudijsku Arabiju od svake agresije.“
Šta se dogodilo
U poslednjih nekoliko dana houtiji su zauzeli luku Mokha i ostrvo Perim u tjesnacu Bab el-Mandeb i izveli napade duboko unutar Saudijske Arabije, što preti bezbednosti pomorskih puteva i snabdevanju naftom.
Pakistansko prisustvo i Mecka deklaracija
Pakistan je ranije ove godine rasporedio oko 8.000 vojnika u Saudijskoj Arabiji, eskadrilu aviona JF-17, bespilotne letelice i sistem protivvazdušne odbrane HQ-9. Houtijev prodor predstavlja prvi ozbiljan test Mecka zajedničkog sporazuma o odbrani — potpisanog u avgustu između Saudijske Arabije, Pakistana i Turske — koji napad na jednog člana tretira kao napad na sve.
Međunarodni odgovori i rizici
Rijad navodno ima nestašicu presretača i zatražio je podršku u vazdušnoj odbrani od Francuske, Pakistana, Egipta i Velike Britanije. SAD su za sada odbile direktnu intervenciju. Velika Britanija razmatra slanje vojnih savetnika dok rastu zabrinutosti zbog mogućeg zastoja u Bab el-Mandebu i posledica po svetsku trgovinu.
Analitičari upozoravaju da izjava o „srednjoistočnom NATO“ ne znači nužno da će doći do masovnog slanja trupa na front, već da je sporazum pre svega politička i bezbednosna poruka Iranu.
Širi geopolitički kontekst
Teheran je, prema izveštajima, ojačan usled napredovanja houtija i preti da će zadržati zatvorenim Hormuški tjesnac, drugi ključni punkt za izvoz nafte. Ako se zatvore oba tjesnaca — Hormuz i Bab el-Mandeb — posledice po globalno snabdevanje energijom bile bi ozbiljne.
Kina, veliki kupac iranske nafte, navodno je pokušala da utiče na Teheran da obuzda houtije, dok Iran zahteva kraj američko-izraelskog pritiska kao uslov stabilnosti.
Humanitarne posledice
Ujedinjene nacije navode da je više od 112.000 ljudi interno raseljeno u Jemenu u poslednje dve nedelje, a oko 3.000 ljudi pobeglo je morem u Džibuti. Sukobi i vazdušni napadi su nastavili da ugrožavaju civilno stanovništvo.
Situacija ostaje fluidna: diplomatske poruke i vojni manevri se ubrzano menjaju, dok regionalne sile procenjuju svoje obaveze i rizike u slučaju šire eskalacije.
Pomozite nam da budemo bolji.

































