Ronioci Evropskog instituta za podvodnu arheologiju pronašli su dobro očuvanu lađu za razonodu stara oko 2.000 godina kod potopljenog ostrva Antirhodos, na oko sedam metara dubine. Plovilo je dugo 28 i široko 7 metara, moglo je da prima do 20 veslača i verovatno je imalo centralni paviljon za ugledne putnike. Urezani grčki natpisi ukazuju na aleksandrijsko poreklo, a blizina Hrama Izide otvara mogućnost verske upotrebe tokom festivala. Olupina će biti zaštićena po UNESCO smernicama dok istraživači nastave ispitivanja.
Fascinantno Otkriće: 2.000 Godina Stara Luksuzna Lađa Za Razonodu Pronađena Kod Antirhodosa

Ronioci iz Evropskog instituta za podvodnu arheologiju (European Institute of Underwater Archaeology) otkrili su dobro očuvan trup antičke lađe za razonodu u blizini sada potopljenog ostrva Antirhodos kod Aleksandrije. Olupina leži na dubini od oko sedam metara, prekrivena slojem sedimenta, i datira na približno 2.000 godina.
Detalji nalaza
Lađa je duga oko 28 metara i široka oko 7 metara, sa zaobljenim krmenim delom i plosnatim dnom. Struktura trupa upućuje na to da je plovilo pravljeno za zaštićene vode — kanale i rečne tokove — a ne za otvoreno more. Pretpostavlja se da je moglo da bude pokretano do 20 veslača i da je u sredini imalo paviljon ili kabinu namenjenu uglednim putnicima.
Kulturološki i istorijski značaj
Urezani grčki natpisi u drvetu sugerišu aleksandrijsko poreklo plovila, što potvrđuje vezu sa gradom kome su Strabon i drugi antički pisci posvećivali pažnju. Grčki filozof Strabon je, prilikom posete Antirhodosu (29–25. p. n. e.), opisao slična plovila kao luksuzno uređene brodove za dvorske izlete i javne festivale:
„Ova plovila su luksuzno uređena i koriste ih dvorski krugovi za izlete, kao i mnoštvo veseljaka koji kreću iz Aleksandrije preko kanala na javne festivale. Danju i noću čamci su puni ljudi koji sviraju flautu i bezobzirno plešu i lude.“
Zbog blizine ostataka Hrama Izide, tim predvođen Franckom Goddiom navodi mogućnost da plovilo nije služilo isključivo za razonodu, već je moglo učestvovati i u verskim obredima i festivalima posvećenim božanstvu. Ako se dokaže povezanost, to bi pružilo dragocene informacije o kombinaciji rituala, luksuza i javnog života u ranom rimskom periodu Egipta.
Zaštita i buduća istraživanja
Olupina će ostati na morskom dnu u skladu sa smernicama UNESCO-a za očuvanje podvodnog kulturnog nasleđa. Arheolozi i konzervatori planiraju dalja istraživanja kako bi iz plovila izvukli informacije o tehnici gradnje, dnevnom životu putnika i mogućim ritualnim funkcijama.
„Veoma je uzbudljivo, jer je ovo prvi put da je ovakav tip lađe ikada otkriven u Egiptu,“ rekao je vođa istraživanja Franck Goddio za The Guardian.
Otkriće potvrđuje da su antičke luke i kanali oko Aleksandrije bili pozornice ne samo trgovine i pomorstva, već i društvenih, kulturnih i religijskih praksi koje su igrale značajnu ulogu u životu grada.
Pomozite nam da budemo bolji.




























