Arheolozi INRAP-a otkrili su u Grenoblu ostatke renesansnih vešala i desetine skeletnih ostataka na lokalitetu poznatom kao Port de la Roche. Struktura je imala osam kamenih stubova i visoka je oko 16,5 stopa (~5 m). Dokumenti pominju upotrebu lokacije u sredini 16. veka, a neki istorijski zapisi povezuju pogubljenja i iz 1570‑ih, što sugeriše duži period korišćenja. INRAP će dalje analizirati skelete kako bi utvrdio ishranu, zdravlje i uzroke smrti.
Mračno otkriće kod Grenobla: renesansna vešala i desetine skeleta na Port de la Roche

Arheolozi iz Francuskog nacionalnog instituta za preventivna arheološka istraživanja (INRAP) otkrili su ostatke renesansne konstrukcije za pogubljenja i desetine skeletnih ostataka ispod Boulevard de l'Esplanade u Grenoblu. Nalaz, lociran u muljevitoj zoni na ušću reka Isère i Drac, baciće novo svetlo na praksu javnih pogubljenja tokom verskih sukoba u Francuskoj u 16. veku.
Šta je pronađeno?
Tokom iskopavanja istraživači su uočili veliku kamenu osnovu i ukupno deset grobnih jama raspoređenih oko centralne strukture. Pronadjena je i arhitektura koja odgovara opisima poznatog gibeta pod nazivom Port de la Roche. Konstrukcija je bila potpomognuta sa osam masivnih kamenih stubova i imala je drvenu nadgradnju — visina procenjena na oko 16,5 stopa (~5 metara).
Identiteti i istorijski kontekst
Arheolozi su uspeli da povežu imena nekih žrtava sa istorijskim izvorima: među njima su Benoît Croyet, protestantski pobunjenik optužen za napad na Grenoble 1573. godine, i Charles du Puy Montbrun, hugenotski zapovednik iz Dauphinéja, koji je po zarobljavanju 1575. godine bio pogubljen i javno izložen.
Postoji istorijska dokumentacija koja pominje Port de la Roche u periodu 1544–1547, ali izvori iz 1570‑ih povezuju pojedinačna pogubljenja s istim lokalitetom. To sugeriše da je mesto moglo biti u upotrebi u više navrata tokom druge polovine 16. veka, ili da su administrativni zapisi fragmentarni — pitanje koje će dalja istraživanja pokušati da razjasne.
Simbolika i pravni status
Broj stubova na gibbetu imao je i simboličnu ulogu: u 16. veku broj stubova često je označavao stepen sudske nadležnosti teritorije. Lokalne vešala obično su imala po dva stuba, dok je kraljevski montfokonski kompleks pored Pariza imao 16. Osam stubova u Grenoblu ukazuje na viši nivo jurisdikcije koji je grad imao u tom periodu.
Nastavak istraživanja
INRAP planira detaljnu analizu skeletnih ostataka kako bi utvrdio podatke o ishrani, zdravstvenom stanju, starosti i mogućim uzrocima smrti. Antropološka, biohemijska i arheološka ispitivanja pomoći će da se rekonstruišu životi i okolnosti smrti ljudi koji su skončali na ovom mestu. Fotografije i izveštaji sa terena potpisani su kao Nordine Saadi/INRAP.
Napomena o izvorima: Informacije su zasnovane na izveštajima INRAP-a i novinskim člancima koji su preneli nalaze. Postoje slojevi istorijskih zapisa koji sugerišu delimično kontradiktorne datume upotrebe lokacije; arheolozi će nastaviti sa verifikacijom i datovanjem slojeva.
Pomozite nam da budemo bolji.




























