Studija Utah State University obuhvatila je skoro 1.500 požara u Juti (1984–2021) i utvrdila da je broj dana sa temperaturom iznad 80°F (≈27°C) pouzdan pokazatelj rizika od požara. Ako se trend nastavi, šumska područja Jute mogu do 2050. da zabeleže do 60% više požara, dok planinske šume očekuju oko 24% porasta učestalosti u narednih 25 godina. Istraživači preporučuju praktične mere ublažavanja rizika: uređivanje vegetacije, ulaganja u opremu i kontrolisane paljevine.
Istraživanje USU: Do 60% Više Šumskih Požara U Juti Do 2050. — Jednostavan Klimatski Pokazatelj Predviđa Rizik

SALT LAKE CITY — Naučnici sa Utah State University (USU) identifikovali su jednostavan, ali pouzdan klimatski pokazatelj koji može pomoći u merenju i predviđanju ranjivosti na šumske požare u saveznoj državi Utah.
Studija je obuhvatila svih zabeleženih gotovo 1.500 požara u Juti u periodu od 1984. do 2021. godine. Uparivanjem tih podataka sa dnevnim meteorološkim zabeleškama, istraživači su utvrdili snažnu povezanost između učestalosti požara i broja tzv. „vrućih dana“ — dana kada temperatura prelazi 80°F (≈27°C).
„Pojednostavljivanjem do suštine, nadamo se da ćemo olakšati praćenje, razumevanje i reagovanje na obrasce“, rekao je Jim Lutz, istraživač sa USU.
Prema autorima, takvi vrući dani ubrzavaju sušenje mrtvog drveta i drugog goriva u šumama, što povećava verovatnoću izbijanja i širenja požara. Ipak, tim naglašava da je ekologija požara kompleksna i da na obrasce utiču i suše, zdravstveno stanje šuma, snežni presek i drugi faktori.
„Ekologija požara, naravno, je složenija od dnevnih vremenskih uslova. Na obrasce požara utiču i suše, zdravlje šuma i snežni presek,“ navodi se u saopštenju USU.
Izveštaj upozorava da, ukoliko se trenutni trendovi zadrže, šumska područja Jute mogu do 2050. godine zabeležiti i do 60% više požara i površina koje gore. Posebno su ugrožene šume na većim nadmorskim visinama — tim predviđa povećanje učestalosti požara od oko 24% u narednih 25 godina.
„Znamo da će svi ekosistemi doživeti više i veće požare, ali neki, poput naših šuma, trpe vrlo dramatične i disproporcionalne promene u odnosu na današnje stanje“, rekao je Joseph Birch, istraživač sa USU.
Istraživači ističu da jednostavan pokazatelj broja vrućih dana omogućava razvoj prediktivnih alata za procenu rizika na sezonskom, međuogodišnjem pa i dekadnom nivou, što može pomoći u planskom upravljanju i pripremi.
„Tako jednostavan, a ipak efikasan klimatski pokazatelj omogućava razvoj prediktivnih sposobnosti za buduće pretnje od požara na sezonskom, međuogodišnjem i potencijalno dekadnom nivou“, dodao je Yoshimitsu Chikamoto, kolega u timu.
Preporučene mere ublažavanja rizika
- Orezivanje vegetacije i žbuna u blizini domova i objekata kako bi se smanjio potencijalni gorivi materijal.
- Ulaganje u lokalnu i regionalnu infrastrukturu za gašenje požara i modernu opremu.
- Korišćenje kontrolisanih (predpisanih) paljevina i mehaničkog prorjeđivanja šuma za smanjenje taloga goriva.
- Planiranje i prilagođavanje sezonskih resursa jer se period opasnosti od požara može produžiti zbog klimatskih promena.
Autori napominju da su ovi pristupi komplementarni — kombinacija preventivnih mera, ulaganja u kapacitete za gašenje i bolje prediktivne sposobnosti može značajno smanjiti rizik za zajednice i ekosisteme.
Za čitaoce: Iako je studija fokusirana na Jutu, nalaz o uticaju broja veoma toplih dana na sušenje goriva i povećanje rizika od požara ima širu primenu i može biti relevantan za oblasti u kojima rastuće temperature utiču na šumske sisteme.
Pomozite nam da budemo bolji.


































