Švedska obaveštajna služba Must i šef vojne obaveštajne službe Thomas Nilsson upozoravaju na pojačane ruske aktivnosti i rast hibridnih pretnji u Baltičkom regionu. Među metodama su sabotaže, sajber-napadi, dezinformacije, mešanje u izbore, kao i incidenti poput laserskog napada sa broda Yantar. Švedska ubrzano militarizuje Gotland, dok izveštaji ukazuju i na upotrebu balona, dronova i obuku mladih za sabotaže.
Švedska Upozorava: Rusija Sve Aktivnija U Regionu — Hibridne Pretnje U Porastu

Švedske obaveštajne službe upozorile su da je Rusija povećala aktivnost u blizini švedske obale i da intenzivira kampanju hibridnog ratovanja koja bi, prema proceni zvaničnika, mogla potrajati i nakon okončanja rata u Ukrajini.
Glavne poruke iz Must-a i vojne obaveštajne službe
Thomas Nilsson, šef švedske vojne obaveštajne službe, izjavio je da je Moskva „pojačala akcije i prisustvo, uz veću spremnost na rizik“ u švedskoj blizini. Nilsson je posebno upozorio na širenje metoda koje spadaju u hibridno ratovanje — od sabotaže i sajber-napada do dezinformacija i mešanja u izbore.
„Rusija neprestano razvija svoje kapacitete i spremna je da preuzme veće rizike i iskoristi ih. Uključujući ono što nazivam naprednom sabotazom — atentatske planove, velike paljevine i napade na kritičnu društvenu infrastrukturu,“ rekao je Nilsson za AFP.
Primeri i regionalne posledice
Must u svom godišnjem pregledu ocenjuje Rusiju kao glavnu vojnu pretnju Švedskoj i NATO-u i konstatuje ojačavanje ruskih resursa u regionu Baltičkog mora, koji je za Moskvu strateški važan i ekonomski i vojno. Švedska je, kao odgovor, ubrzala militarizaciju ostrva Gotland — strateški položene lokacije udaljene manje od 200 milja (≈320 km) od Kalinjingrada, gde je stacionirana Ruska baltička flota.
Među konkretnim incidentima koji se pominju u izveštaju je i slučaj iz novembra, kada je ruski špijunski brod Yantar više puta usmerio laser prema kokpitu britanskog patrolnog aviona RAF P-8 Poseidon, što je podstaklo preispitivanje pravila angažovanja u UK.
Takođe su prijavljene operacije koje koriste balone opremljene GPS-tragačima, lansirane iz Belorusije, koje su izazvale haos u vazdušnom saobraćaju i prisilile aerodrom u Vilnjusu da bude zatvaran više puta. Postoje i sumnje da Moskva vodi kampanju dronova usmerenu protiv civilnih aerodroma, vojnih baza i nuklearnih objekata u Evropi, što je izazvalo međunarodne kontra-mere.
Obuka i ideološki aspekt
Izveštaji, uključujući rad Royal United Services Institute, upozoravaju da se za sabotažne operacije regrutuju i obučavaju mladi preko proruskih organizacija, poput državne omladinske formacije Yunarmija, što bi povećalo potencijalne pretnje asymetričnim akcijama protiv zemalja Zapada.
Šta to znači za Švedsku i region
Nilsson i Must ističu da se intenzitet hibridnih aktivnosti povećao otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, a taj trend je doveo do promene švedske bezbednosne politike — prekida decenija vojne neutralnosti i članstva u NATO zajedno sa Finskom. Tempo daljeg ruskog jačanja u Baltičkom regionu, kako navodi Must, zavisiće od razvoja rata u Ukrajini, ruske ekonomije i odnosa Moskve sa Kinom.
Zaključak: Procena švedskih obaveštajaca ukazuje na trajniji i raznovrsniji spektar ruskih hibridnih pretnji u regionu, zbog čega Švedska jača odbrambene kapacitete i poziva na povećanu budnost u saradnji sa NATO partnerima.
Pomozite nam da budemo bolji.


































