Danski tim je identifikovao novi bakteriofag koji živi u Bacteroides fragilis i koji se otkriva znatno češće kod pacijenata sa kolorektalnim rakom. Analiza 877 uzoraka stolice iz Evrope, SAD i Azije pokazala je približno dvostruko veću učestalost virusa kod obolelih. Studija pokazuje snažnu statističku vezu, ali ne dokazuje da virus izaziva rak; sada se sprovode laboratorijski i životinjski eksperimenti kako bi se ispitali mogući mehanizmi.
Skriveni virus u crevnoj bakteriji povezan s dvostruko većim rizikom od raka debelog creva, pokazuje studija

Novo istraživanje iz Danske otkrilo je prethodno nepoznat virus koji živi unutar uobičajene crevne bakterije Bacteroides fragilis i koji je značajno češći kod pacijenata sa kolorektalnim rakom.
Istraživački tim sa Odense University Hospital i Univerziteta Južne Danske analizirao je uzorke stolice 877 osoba iz Evrope, SAD i Azije. U radu objavljenom u časopisu Communications Medicine navodi se da su bolesnici sa kolorektalnim rakom otprilike dvostruko češće imali tragove novog bakteriofaga u poređenju sa osobama bez raka.
Sasvim neočekivano otkriće
„Bili smo veoma iznenađeni kada smo našli čitav virus unutar bakterije iz uzoraka pacijenata sa kolorektalnim rakom“, rekao je dr Flemming Damgaard, PhD, sa Odeljenja za kliničku mikrobiologiju u Odense University Hospital. Pronađeni virus je bakteriofag – virus koji inficira bakterije, a ne ljudske ćelije – i prema istraživačima, do sada nije bio dokumentovan.
Šta znače rezultati
Studija pokazuje jaku statističku povezanost između prisustva ovog bakteriofaga u B. fragilis i kolorektalnog raka, ali autori jasno ističu da to ne dokazuje uzročnost. „Glavno ograničenje je što još ne znamo zašto je virus povezan s kolorektalnim rakom“, izjavio je koautor Ulrik Stenz Justesen.
Dalji koraci istraživanja
Tim trenutno sprovodi laboratorijske eksperimente i studije na životinjama kako bi proverio da li virus menja ponašanje bakterije na način koji bi mogao doprineti razvoju raka. Ako se potvrdi mehanizam, u budućnosti bi se u skrining testovima stolice mogli tražiti i viralni markeri, što bi unapredilo rano otkrivanje bolesti.
„Ako želimo da sagledamo celu sliku, moramo da zavirimo duboko u genetski materijal mikroorganizama u crevima“, rekao je dr Damgaard.
Širi kontekst i implikacije
Kolorektalni rak je jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezanih s rakom širom sveta, navodi Svetska zdravstvena organizacija. Dok većina rizika zavisi od ishrane i načina života, rastući broj studija ukazuje da mikrobiom creva može igrati važnu ulogu u razvoju bolesti.
Istraživači navode primer HPV-a i karcinoma grlića materice kao ilustraciju kako otkriće virusne veze može dovesti do prevencije (vakcinacija). Ipak, autori upozoravaju da je za takve zaključke i primenu mera prerano — potrebne su dodatne laboratorijske i kliničke studije.
Zaključak: Otkriveni bakteriofag je obećavajuće uputstvo za dalja istraživanja uloge mikrobioma u kolorektalnom raku, ali trenutno predstavlja povezanost koja zahteva potvrdu mehanizma i uzročnosti.
Pomozite nam da budemo bolji.




























