Arheolozi iz Novosibirskog državnog univerziteta otkrili su da je žena iz Pazyryk kulture preživela složnu hiruršku intervenciju vilice pre oko 2.500 godina. CT snimci pokazuju dva izbušena kanala u vilici i tragove umetnutih materijala (verovatno konjska dlaka ili tetiva), dok novoformirana kost potvrđuje preživljavanje. Istraživači povezuju zahvat sa razvijenim finim motoričkim veštinama zanatlija Pazyryka i pretpostavljaju da je povreda mogla nastati padom sa konja.
Drevna hirurgija spasila život: Otkrivena složena operacija vilice stara 2.500 godina

Arheolozi sa Novosibirskog državnog univerziteta (NSU) otkrili su dokaze da je žena iz pazyryčke kulture u južnom Sibiru preživela složenu medicinsku intervenciju pre oko 2.500 godina. Lobanju, pronađenu tokom 1990-ih, ponovo su analizirali pomoću savremenih CT snimaka, što je omogućilo uvid u povredu i naknadni tretman.
Šta su otkrili?
CT snimci pokazuju tešku povredu desnog zgloba vilice: zglob je uništen, potporna vezivna tkiva su bila poderana, a donja vilica pomerena. Na mestu povrede pronađena su dva mala, precizno izbušena kanala u kostima vilice i tragovi umetnutih materijala — najverovatnije konjske dlake ili životinjske tetive — koji su, prema istraživačima, služili kao svojevrsna primitivna proteza ili šav.
Dokazi izlečenja
Ključno otkriće jeste nova kost koja je izrasla oko izbušenih kanala, što jasno ukazuje da je žena preživela intervenciju i da je vilica delimično povratila funkciju. Bez takvog zahvata, oštećenje ovakvog tipa verovatno bi onemogućilo govor i žvakanje i dovelo do pothranjenosti.
Natalia Polosmak, glavna istraživačica Instituta za arheologiju i etnografiju Sibirske filijale Ruske akademije nauka, ističe da su izuzetne zanatske veštine Pazyryk naroda — očuvani kožni predmeti, posude i drugi artefakti — pokazatelj razvijene fine motorike potrebne i za hirurške zahvate.
Kontekst i značenje
Autori studije procenjuju da je žena imala između 25 i 30 godina kada je umrla — za to doba i region to je bio relativno poodmakao životni vek. Iako ne mogu sa sigurnošću utvrditi uzrok povrede, napominju da je mehanizam povrede kompatibilan sa padom s konja, što je verovatno s obzirom na jahačku kulturu Pazyryka.
Ovo otkriće pomera granice našeg razumevanja istorije medicine: pokazuje da su starije populacije u udaljenim oblastima posedovale znanja i veštine dovoljne za izvođenje složenih, funkcionalno usmerenih hirurških zahvata. Nalaz je važan i za arheologiju, medicinsku istoriju i razumevanje društvenih mreža koje su omogućavale prenos znanja o lečenju.
Napomena o izvoru: osnovne informacije potiču iz saopštenja Novosibirskog državnog univerziteta objavljenog 16. februara, a analiza je zasnovana na rezultatima CT snimanja predmetne lubanje.
Pomozite nam da budemo bolji.


























