Oko 1.000 brodova u Persijskom zalivu i Zalivu Oman ostalo je bez GPS signala zbog namernog ometanja i manipulacije satelitskim signalima. Većina trgovačkih plovila koristi samo stari civilni L1 C/A GPS i ne može lako da pređe na Galileo ili BeiDou. Jamming stvara "zid šuma", dok spoofing može poslati lažne koordinate preko AIS sistema. Države regiona primenjuju odbrambeno ometanje protiv Shahed dronova, a alternative GPS‑u su još u razvoju.
Oko 1.000 Brodova Ostalo Bez GPS‑a U Zalivu — Kako Jamming I Spoofing Ugrožavaju Pomorsku Navigaciju

Kapaciteti GPS prijemnika na trgovačkim brodovima, tankerima i drugim plovilima u regionu Bliskog istoka često su znatno slabiji nego na modernim pametnim telefonima. Zbog toga je ometanje satelitskih navigacionih signala ostavilo oko 1.000 brodova u Persijskom zalivu i Zalivu Oman bez mogućnosti da pouzdano odrede svoju poziciju — povremeno ili stalno.
Šta se dogodilo?
Dimitris Ampatzidis iz Kpler-a rekao je AFP-u da taj broj predstavlja približno polovinu plovila u tom području, pri čemu su većina brodova položena uz obale Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. Glavni uzrok su namerni pokušaji ometanja (jamming) i, povremeno, sofisticiranije manipulacije signala (spoofing).
Kako funkcionišu sateliti i zašto su brodski prijemnici ranjiviji
Satelitski navigacioni sistemi prenose vremenske signale iz konstelacija satelita, što prijemniku omogućava izračunavanje položaja. Moderni telefoni koriste više sistema (GPS, Galileo, GLONASS, BeiDou) i obično primaju dva frekvencijska opsega. Međutim, mnogi brodski prijemnici slušaju samo stariji civilni GPS L1 C/A signal iz 1990‑ih.
„Mnogi brodovi slušaju samo originalni civilni L1 C/A signal… Zato se ne mogu osloniti na BeiDou ili Galileo ako im GPS bude ometan,“ rekao je Todd Humphreys, profesor inženjerstva na University of Texas at Austin.
Jamming i spoofing — u čemu je razlika
Jamming je jednostavan: jači radio‑predajnik na istoj frekvenciji stvara „zid šuma“ i onemogućava prijem slabijeg satelitskog signala. Spoofing je sofisticiraniji i opasniji — lažnim signalima manipuliše pozicijom koju brod izveštava preko AIS sistema, pa plovilo može biti prikazano na pogrešnoj lokaciji (čak i „na kopnu“).
Praktične posledice na brodovima
GPS danas nije samo za poziciju: sinhronizuje palubne časovnike, radare i logove brzine. Bez pouzdanog GNSS signala, posade se vraćaju tradicionalnoj navigaciji — radarima, vizuelnim orijentirima i inertijalnim instrumentima — što je otežano posebno u lošim vremenskim uslovima i gustom saobraćaju.
„S obzirom na veličinu brodova, elektronska pomoć postala je neophodna… Posade pribegavaju instrumentima iz 20. veka,“ rekao je anonimni kapetan trgovačke mornarice.
Zašto zemlje to rade — odbrambeno ometanje
Države Zaliva ciljaju ometanje ka sopstvenim obalama kao odbranu protiv satelitski vođenih dronova kao što su iranski Shahed. To je trošak koji su spremne da prihvate — ukidanje određenih civilnih servisa — kako bi zaštitile kritične objekte. Slične prakse beležene su i tokom sukoba između Izraela i Irana.
Alternativna rešenja i budućnost
Start‑upi i istraživači rade na alternativama: poboljšana pasivna navigacija, inercijalni sistemi i rešenja koja koriste Zemljino magnetno polje. Ipak, široka primena pouzdane alternative GPS‑u za velike brodove još je daleka.
Zaključak: Kombinacija zastarelih brodskih prijemnika i sve češćeg namernog ometanja čini pomorsku navigaciju u regionu rizičnijom. Dok se razvijaju sigurnije i višesistemske tehnologije, kapetanima i posadama ostaje da računaju na tradicionalne instrumente i pojačanu opreznost.
Pomozite nam da budemo bolji.

































