SUPO upozorava da bi završetak rata u Ukrajini mogao osloboditi ruske obaveštajne resurse koji bi potom bili preusmereni na delovanje protiv Finske, nove članice NATO-a. Finska deli granicu sa Rusijom dugu 1.340 km i pristupila je NATO-u u aprilu 2023. Juha Martelius iz SUPO-a ističe mogućnost upotrebe posredničkih aktera i baza na ruskoj teritoriji. SUPO poziva na oprez pri automatskom pripisivanju incidenata Rusiji.
Finska Upozorava: Kraj Rata U Ukrajini Može Doneti Pojačanu Rusku Špijunažu

Finska obaveštajna služba SUPO upozorava da bi, po završetku rata u Ukrajini, oslobođeni ruski obaveštajni resursi mogli biti preusmereni ka destabilizaciji nove članice NATO-a.
SUPO navodi da je rat u Ukrajini, koji je eskalirao Moskovljinom invazijom 2022. godine, verovatno da će potrajati "u doglednoj budućnosti", ali da će njegov završetak osloboditi kapacitete koje Rusija trenutno koristi u Ukrajini.
Šta kaže SUPO
U saopštenju se ocenjuje da je ruski obaveštajni kapacitet u Evropi oslabio zbog rata, ali da Rusija radi na njegovom obnavljanju. SUPO upozorava da će "obaveštajni i resursi za uticaj koje je Rusija trenutno vezala za Ukrajinu postati dostupni za upotrebu drugde" kada sukob završi.
"Ruski obaveštajni kapacitet u Evropi je pretrpeo štetu zbog rata, i Rusija se priprema da taj kapacitet obnovi", navodi se u saopštenju.
Zašto je Finska u fokusu
Finska, koja ima kopnenu granicu sa Rusijom dugu 1.340 kilometara, napustila je decenije vojne neodređenosti i pristupila NATO-u u aprilu 2023. godine — potez koji je izazvao oštar odgovor Kremlja. SUPO smatra da će Finska ostati interesantna Rusiji kao "NATO država između Baltičkog mora i Arktičkog regiona".
Direktor SUPO-a, Juha Martelius, upozorava da bi nakon rata Rusija mogla koristiti prošireni spektar metoda, uključujući posredničke aktere i prikupljanje obaveštajnih podataka sa baza na ruskoj teritoriji, te kombinovati prethodne taktike sa onima koje su se pokazale efikasnim tokom sukoba.
Incidenci i odgovornost
SUPO takođe upozorava da postoji opasnost od prebrzog pripisivanja različitih incidenata Rusiji. Iako su zapadni zvaničnici prošle godine optužili ruske brodove za sabotažu podvodnih komunikacionih i energetskih kablova u Baltičkom moru, SUPO poziva na oprez i na temeljnu proveru činjenica pre nego što se dodeli odgovornost.
Finska je ranije optuživala Moskvu i za "hibridne" napore, poput organizovanja talasa migranata na zajedničkoj granici — optužbe koju je Kremlj negirao.
Implikacije
Analitičari i zvaničnici u Helsinkiju vide ovo upozorenje kao poziv na jačanje odbrane, bezbednosne saradnje sa partnerima i pažljivog praćenja obaveštajnih aktivnosti. SUPO poziva na budnost, ali i na balansiran pristup pri analiziranju i pripisivanju odgovornosti za bezbednosne incidente.
Pomozite nam da budemo bolji.




























