Liban i Izrael produžili su primirje za tri nedelje nakon sastanka američkog predsednika Donalda Trumpa u Ovalnom kabinetu. Trump je najavio američku pomoć Libanu protiv Hezbolaha i kazao da bi mogao da posreduje u susretu lidera obe zemlje tokom prekida neprijateljstava. Uprkos sporazumu, južni Liban i dalje beleži napade i civilne žrtve, uključujući smrt novinarke Amal Khalil.
Primirje Liban–Izrael Produženo Za Tri Nedelje Nakon Sastanka U Ovalnom Kabinetu

Liban i Izrael produžili su primirje za još tri nedelje nakon novog kruga pregovora u Beloj kući, saopštili su učesnici razgovora. Sastanak u Ovalnom kabinetu organizovao je američki predsednik Donald Trump, koji je istakao da će SAD pomoći Libanu u zaštiti od Hezbolaha.
Ključni detalji sastanka
U Ovalnom kabinetu razgovarali su ambasadori Izraela i Libana u Vašingtonu, Yechiel Leiter i Nada Moawad, uz američko posredovanje. Hezbolah, na Iran vezana oružana grupa koja učestvuje u sukobima sa Izraelom, nije bio prisutan i poručuje da ima "pravo da se odupre" okupacionim snagama.
"Sastanak je prošao vrlo dobro! Sjedinjene Države će raditi sa Libanom da mu pomognu da se zaštiti od Hezbolaha," napisao je Trump na svom nalogu na Truth Social.
Učesnici i najave
Predsednik Trump je rekao da očekuje da će uskoro primiti izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i libanskog predsednika Michela Aouna, i izrazio nadu da bi sastanak lidera mogao da se održi u toku prekida neprijateljstava od tri nedelje. Među prisutnima su bili i američki političari i diplomate čija imena su objavljena nakon susreta.
Nasilje i civilne žrtve
Uprkos primirju, nasilje je nastavljeno na jugu Libana. Ministarstvo zdravlja u Bejrutu je navelo da su izraelski udari i granatiranje usmrtili najmanje pet osoba, među kojima i novinarku Amal Khalil. Izraelska vojska saopštila je istovremeno da je ubila dvojicu naoružanih lica u južnom Libanu, navodeći da su predstavljali neposrednu pretnju vojnicima.
Sreda je označena kao najsmrtonosniji dan od početka primirja 16. aprila. Prema libanskim vlastima, skoro 2.500 ljudi je poginulo u Libanu od kada je Izrael pokrenuo ofanzivu nakon napada Hezbolaha 2. marta.
Politički napetosti i zahtevi
Ambasadorka Nada Moawad je istakla da će Liban u narednoj fazi tražiti povlačenje izraelskih snaga, povratak pritvorenih Libanaca i razgraničenje kopnene granice. Trump je takođe pozvao Liban da ukine zakone koji zabranjuju kontakte sa Izraelom, primetivši da će, kako je rekao, "pobrinuće se" da se takvi zakoni ukinu — izjava koja je izazvala pažnju zbog pitanja međunarodne ingerencije i unutrašnje politike Libana.
Stanje na terenu
Izrael i dalje kontroliše pojas juga Libana širine oko 5–10 km, tvrdeći da je cilj zaštita severnog Izraela od napada Hezbolaha, koji je tokom sukoba ispalio stotine raketa. Hezbolah je sa svoje strane saopštio da je izveo više operacija u južnom Libanu u odgovoru na izraelske udare i pozvao na punu primenu primirja od strane Izraela.
Napomena: Ovaj tekst je jezički i faktografski preuređen na osnovu originalnog izveštaja Reutersa kako bi se uklonile nepreciznosti u naslovima i formulacijama i kako bi sadržaj bio jasniji i pogodniji za čitaoce na srpskom jeziku.
Pomozite nam da budemo bolji.


































