Novo istraživanje CDC-a i UNC-a otkriva da su crnonožni krpelji i patogeni koje nose (uključujući Borrelia burgdorferi, Anaplasma phagocytophilum i Borrelia miyamotoi) postali prisutni u Biltmore Forestu, Severna Karolina. Od 373 prikupljena krpelja, 76,9% su bili crnonožni, a 39,6% odraslih testirano je pozitivno na bakteriju koja izaziva lajmsku bolest. Studija upozorava da klimatske promene i migracija domaćina šire rizik, a postojeći testovi često kasne s dijagnozom.
Krpelji Se Šire Južnije: Lajmska Bolest Postaje Pretnja U Severnoj Karolini

Angela Newman iz Biltmore Foresta, Severna Karolina, opisuje skoro deset godina „čudne“ i poništavajuće simptome — mutan vid, ukočen vrat, preosetljivu kožu, trnjenje i povremen gubitak snage. Dugo je obilazila specijaliste, radila MR i CT, a tegobe su joj često pripisivane anksioznosti ili depresiji.
Nakon što joj je prijatelj na okupljanju prepoznao moguće simptome lajmske bolesti, Newman je zahtevala testiranje. Iako joj je lekar rekao da „to ovde nema“, nalaz je bio pozitivan. Dijagnoza je postavljena posle pet godina, a simptomi su počeli da se povlače ubrzo nakon primene antibiotika.
Novo istraživanje CDC-a i tima Univerziteta Severne Karoline pokazalo je da su crnonožni (blacklegged/deer) krpelji postali uobičajeni i u delovima Severne Karoline. Tim je od novembra 2024. do avgusta 2025. sakupio 373 krpelja sa travnjaka 22 domaćinstva u Biltmore Forestu.
- 76,9% prikupljenih krpelja bili su crnonožni krpelji — glavni prenosnici bakterije Borrelia burgdorferi, uzročnika lajmske bolesti.
- Među odraslim crnonožnim krpeljima, 39,6% bilo je pozitivno na B. burgdorferi — nivo uobičajen za oblasti gde je lajmska dugo prisutna (NJU, Pensilvanija, Novi Engleski regioni).
- Prvi put su u Severnoj Karolini pronađeni krpelji koji nose i druge patogene: Anaplasma phagocytophilum i Borrelia miyamotoi, koji izazivaju simptome nalik gripu i relapsirajuću groznicu.
U malom mestu od manje od 1.500 stanovnika istraživanje je beležilo 17 dijagnostikovanih slučajeva lajmske bolesti, dok lokalni radnici često prijavljuju skidanje krpelja i sa uređenih javnih površina. Građanska aktivnost Newmana i gradskog menadžera Jonathana Kanipea podigla je svest i podstakla naučnike na terensko istraživanje.
Širi kontekst i implikacije za zdravstvo
Kako zime postaju toplije, jelenska i glodarska populacija menja prostorni raspored, a krpelji koji ih pogađaju prate ih — što produžava i pomera zone rizika. Pored lajmsa, sve se češće beleže i drugi povezana stanja: alfa-gal sindrom (alergija na crveno meso) i virusi poput Powassana, koji su u porastu.
Problemi sa dijagnostikom dodatno otežavaju situaciju. Serološki testovi na antitela često zahtevaju do šest nedelja da pokažu pozitivan rezultat, pa rane infekcije mogu promeniti klinički tok i odložiti lečenje. Stručnjaci pozivaju na bolju svest među lekarima opšte prakse i hitnim službama — posebno u regionima gde se ranije nije očekivala lajmska bolest — i na razvoj preciznijih testova za raniju detekciju.
Preporuka za javnost: Budite oprezni prilikom boravka u travnatim i šumovitim oblastima, proveravajte kožu i odeću nakon boravka na otvorenom, koristite odgovarajuću zaštitu protiv krpelja i obratite se lekaru ako se pojave neobjašnjivi simptomi.
Ovo istraživanje ukazuje da se epidemiologija krpeljskih bolesti menja i da lokalne zajednice i zdravstveni sistemi moraju brzo da prilagode protokole prevencije, dijagnostike i edukacije pacijenata.
Pomozite nam da budemo bolji.


































