Massachusetts, iako tradicionalno viđen kao "hladna" država, suočava se sa jasno rastućim temperaturama i imenovao je prvu državnu službenicu za otpornost na vrućine, Katie Schlick. Pozicija, finansirana podrškom Boston Foundation, ima zadatak da koordinira državne odgovore, štiti javno zdravlje i podrži ranjive zajednice. Stručnjaci upozoravaju na porast prosečnih temperatura za više od 3,5°C u poslednjih 100 godina, produženje sezone vrućina za 30–40 dana i nejednakosti u dostupnosti hlada i rashladne infrastrukture. Clark University radi na projektima sadnje drveća i istraživanjima urbanih toplotnih efekata kao deo rešenja.
Zašto i 'hladna' Massachusetts Ozbiljno Shvata Ekstremne Vrućine — Nova Državna Službenica Za Otpornost Na Toplotu

Radnik na gradilištu je pravio pauzu za vodu tokom talasa vrućine u Bostonu 1. jula 2026. Dok su centralni i istočni delovi SAD beležili rekorde toplote, Massachusetts se suočava sa dugoročnim porastom temperatura — i odgovara imenovanjem prve državne službenice za otpornost na ekstremne vrućine.
Šta znači nova pozicija
Katie Schlick je imenovana za prvog heat resilience officer u Massachusettsu. Na toj funkciji biće zadužena za koordinaciju između državnih agencija, saradnju sa lokalnim zajednicama i sprovođenje mera koje štite javno zdravlje i smanjuju posledice ekstremne vrućine. Pozicija se finansira uz podršku Boston Foundation.
Stručna pozadina i prioritati
Schlick ima iskustvo na federalnom, državnom i regionalnom nivou — radila je u U.S. Climate Alliance i bila je specijalna pomoćnica savetnika za klimu u Beloj kući. Navodi da guvernerka Maura Healey podržava pristup zasnovan na naučnim podacima i da država planira "cela vlada" pristup kako bi zaštitila najranjivije grupe.
Ključni podaci i uticaji
Prema navodima iz intervjua: prosečne temperature u Massachusettsu porasle su za više od 3,5°C u poslednjih 100 godina. Schlick ističe da se sezona vrućina u gradovima SAD produžila za oko 30–40 dana, što prati i porast poseta hitnim prijemima u dane ekstremnih temperatura. Takođe, približno 20% radne snage redovno je izloženo visokim temperaturama (rad na otvorenom ili u neklimatizovanim prostorima), a oko 1 od 5 javnih škola u državi nema adekvatnu rashladnu infrastrukturu.
Nejednakosti i uloga drveća
Lou Leonard, dekan Clark University School of Climate, Environment and Society, upozorava na "neusklađenost" infrastrukture i porast temperatura. Dugogodišnji pad šumske pokrivenosti u Novoj Engleskoj doveo je do povećanja maksimalnih letnjih temperatura u nekim oblastima za procenjenih 20–30%. Leonard posebno ističe prostornu nejednakost: u nekim siromašnijim kvartovima Worcester-a pokrivenost drvećem pala je sa oko 40% na ispod 10%, što pogoršava lokalne toplotne efekte.
„Uticaji klimatskih promena podrivaju našu prirodnu hladovinu. Sada se suočavamo sa nizom međusobno povezanih problema gde je ekstremna vrućina samo deo priče,“ rekao je Leonard.
Clark University već 25 godina proučava odnos između krošnje drveća i urbanih toplotnih ostrva, a poslednjih deset godina partner je državnom odeljenju za rekreaciju i konzervaciju u sadnji drveća u ranjivim zajednicama.
Planovi i naredni koraci
Schlick najavljuje da će država razmatrati sve opcije — od javnozdravstvenih mera i hlađenja škola do zaštite radnika i jačanja elektroenergetskih mreža protiv opterećenja tokom talasa vrućine. Takođe naglašava razmenu iskustava sa državama poput Arizone, koje koriste javnozdravstvene podatke u planiranju odgovora na toplotne talase.
Zaključak
Massachusetts se pozicionira kao model za "severnije" države suočene sa rastom temperatura: kombinacija državne koordinacije, naučnih podataka, ulaganja u prirodnu i građevinsku infrastrukturu i ciljanih programa za ranjive zajednice mogla bi da smanji rizike od ekstremne vrućine i da posluži za primer drugim regionima.
Ovaj članak je izvorno objavljen na Forbes.com.
Pomozite nam da budemo bolji.


































