Indijski astronomi su u podacima GMRT/TGSS identificirali 53 džinovska radio‑kvazara sa mlazovima dugim do 7,2 miliona svetlosnih godina — oko 50× širine Mlečnog puta. Ovi objekti su deo skupa od 369 otkrivenih radio‑kvazara. Najmanje 14% nalazi se u galaktičkim grupama i klasterima, što ukazuje da okruženje utiče na rast i asimetriju mlazova. Rad je objavljen 13. novembra u The Astrophysical Journal Supplement Series.
Otkriveno 53 džinovska radio‑kvazara: mlazovi do 7,2 miliona svetlosnih godina (50× širine Mlečnog puta)

Astronomi su identifikovali 53 nova džinovska radio‑kvazara — kvazara napajanih supermasivnim crnim rupama čiji mlazovi čestica i energije dosežu do 7,2 miliona svetlosnih godina, odnosno približno 50 puta šire od prečnika Mlečnog puta.
Ovi objekti su deo šireg skupa od 369 radio‑kvazara otkrivenih analizom podataka sa Giant Meterwave Radio Telescope (GMRT) u okviru TIFR GMRT Sky Survey (TGSS). GMRT, niz od 30 paraboličnih antena kod Pune u Indiji, sa širokim pogledom na nebo i visokom osetljivošću, naročito je pogodan za detekciju dalekih i prostorno velikih radio‑izvora poput ovih kvazara.
Da bi supermasivna crna rupa bila vidljiva kao kvazar, oko nje mora postojati obilje gasa i prašine koje formiraju akrecioni disk. Intenzivno gravitaciono i magnetno polje u sistemu zagreva i jonizuje materiju, pri čemu deo plazme biva usmeren duž polova i izbačen u vidu brzih, suprotnih mlazova. Kako ti mlazovi putuju milionima svetlosnih godina, formiraju široke lobuse koji se jasno vide u radio‑opsegu.
Sabyasachi Pal (Midnapore City College): "Njihovi ogromni radio‑mlazovi čine ove kvazare važnim sredstvom za razumevanje kasnih faza njihove evolucije i svojstava međugalaktičkog medijuma."
Tim istraživača, uključujući Souvik Manik, Netai Bhukta i Sushanta K. Mondal, ukazao je na nekoliko ključnih zapažanja:
- Ukupno otkriveno je 369 radio‑kvazara, od kojih je 53 kvalifikovano kao posebno ogromni po prostornom razmaku mlazova.
- Najmanje ~14% ovih džinovskih kvazara nalazi se u grupama i klasterima galaksija ili blizu kosmičkih filamenta, što ukazuje na uticaj okruženja na razvoj mlazova.
- Često se javlja asimetrija u dužini i sjaju suprotnih mlazova — pokazatelj neujednačenog međugalaktičkog medijuma kroz koji prolaze.
- Niskofrekventna radio‑posmatranja su posebno efikasna za pronalaženje ovakvih starijih lobusa jer stari sinkrotron plazma intenzivnije zrači na nižim frekvencijama.
Istraživači su napomenuli i metodološki izazov: slab "most" emisije koji povezuje dva lobusa često pada ispod granice detekcije, pa složene strukture mogu izgledati razlomljeno. Takođe su zabeležili da dalji (odnosno stariji) kvazari pokazuju veću asimetriju, što može odražavati gušću i haotičniju sredinu ranog svemira.
Rad grupe objavljen je 13. novembra u časopisu The Astrophysical Journal Supplement Series. Pronalaženje i proučavanje ovakvih džinovskih kvazara doprinosi razumevanju kako se ogromne crne rupe povezuju sa okruženjem na međugalaktičkim razmerama i kako se oblikuju strukture u svemiru.
Pomozite nam da budemo bolji.


































