Seawilding je razvio transplantacionu metodu obnavljanja morskih travnjaka koja je podigla pokrivenost sa 10% na 70% u projektovanim zonama uz 97% stopu preživljavanja. Metod, pokrenut 2024. godine, koristi premještanje izdanaka iz donorskih livada i doveo je do dodatnih 0,3 ha travnjaka za pet meseci. Morski travnjaci su ključni za biodiverzitet i sekvestraciju ugljenika, ali nestaju globalno 7% godišnje zbog zagađenja, prekomernog ribolova i zagrevanja voda.
Proboj u obnovi 'pluća okeana': Seawilding podigao pokrivenost morskih travnjaka sa 10% na 70%

Seawilding, škotska nevladina organizacija koja se oslanja na angažman lokalnih zajednica, postigla je značajan uspeh u obnovi morskih travnjaka — ključnih ekosistema koji su često nazivani "plućima okeana".
Nova metoda koju su timovi razvili u 2024. godini zasniva se na transplantaciji izdanaka iz postojećih donorskih livada umesto na setvi semena. Do sada su uspeli da podignu pokrivenost morskog dna u zonama projekta sa 10% na 70%, uz impresivnu stopu preživljavanja od 97%.
Prethodni pokušaji da se travnjaci obnove setvom semena davali su slabe rezultate, pa je pristup koji koristi premještanje zdravih izdanaka pokazao veću efikasnost i brzinu uspostavljanja novih travnatih livada.
Od pokretanja programa, Seawilding je dodatno uspostavio 0,3 hektara morskih travnjaka u roku od pet meseci, što ovaj projekat čini jednim od najuspešnijih u Velikoj Britaniji do danas.
Zašto su morski travnjaci važni?
Morski travnjaci su višefunkcionalna staništa: pružaju hranu i sklonište za ribe, hobotnice, škampe, kornjače i brojne sitne organizme; služe kao značajan rezervoar ugljenika (sekvestracija ugljenika) i pomažu u pročišćavanju vode.
Nivo i zdravlje travnatih livada često su pokazatelj kvaliteta vode — kada travnjaci opadaju, to ukazuje na probleme poput zagađenja, prekomernog ribolova i zagrevanja morskih voda.
Pretnje i izazovi
Travnate livade nestaju globalno tempom od oko 7% godišnje — prema izveštajima, to je ekvivalent dve fudbalske terene izgubljene na sat. Topljenje staništa pogoršavaju cvetanje algi, porast temperature vode i invazivne vrste poput zelenih kraba.
“To je uzbudljiv proboj. Tokom poslednjih pet godina isprobavali smo više metoda i imali smo i neuspehe, ali ovom metodologijom dokazujemo da je moguće obnavljati morske travnjake u većem obimu,” rekao je Will Goudy, vođa projekta za morske travnjake u Seawildingu.
Ovaj uspeh daje nadu da se uz ciljane, lokalno prilagođene metode mogu postići brži i trajniji rezultati u zaštiti i obnovi obalnih ekosistema. Iako se projekat sprovodi u Škotskoj, njegovi principi i tehnike mogu biti relevantni za slične programe širom sveta.
Šta dalje? Ključni izazovi su širenje ovakvih metoda, praćenje dugoročnog oporavka travnjaka i rešavanje uzroka degradacije — prvenstveno zagađenja i klimatskih promena — kako bi obnovljeni travnjaci mogli dugoročno opstati.
Pomozite nam da budemo bolji.




























