Nova studija pokazuje da jednokratne šolje za kafu, naročito potpuno plastične, mogu osloboditi velike količine mikroplastike kada u njih sipate tople napitke. Metaanaliza 30 radova i eksperiment na 400 šolja pokazali su raspon oslobađanja od stotina do >8.000.000 čestica po litru, pri čemu temperatura (≈5–60 °C) igra ključnu ulogu. Ipak, postoje metodološke nedoumice oko detekcije mikroplastike u organizmu, pa su potrebna dalja istraživanja. Preporuka: koristiti šolje od nerđajućeg čelika, keramike ili stakla.
Novo istraživanje upozorava: vruće kafe iz jednokratnih šolja mogu osloboditi velike količine mikroplastike

Prema sve većem broju naučnih radova, mikroplastika — sitni fragmenti veličine od 1 µm do 5 mm — prisutna je svuda u prirodi, pa i u ljudskom organizmu, gdje su je neke studije čak detektovale u arterijama, reproduktivnim organima i mozgu. Nova studija objavljena u časopisu Journal of Hazardous Materials: Plastics, čiji je koautor Xiangyu Liu sa Griffith University, ukazuje na još jedan svakodnevni izvor izloženosti: jednokratne šolje za kafu.
Šta su istraživači uradili?
Autori su prvo sproveli metaanalizu 30 radova iz recenziranih časopisa i zabeležili raspon oslobađanja mikroplastike od nekoliko stotina do više od osam miliona čestica po litru, u zavisnosti od materijala i dizajna studije. Zatim su izvršili eksperiment na 400 jednokratnih šolja i testirali ih sa tečnostima različitih temperatura — od oko 5 °C (41 °F) do oko 60 °C (140 °F).
Glavni nalazi
Rezultati su pokazali da početna temperatura tečnosti ima snažan uticaj na količinu oslobođene mikroplastike: što je tečnost toplija, to se više čestica oslobađa. Ostaviti piće da stoji satima imalo je manji efekat nego sama početna temperatura u trenutku sipanja. Takođe, papirne šolje sa plastičnom oblogom oslobađaju manje čestica nego potpuno plastične šolje, ali nijedna opcija nije potpuno bez mikroplastike.
Istraživači su naveli procenu da redovno pijenje deset unci (oko 295 ml) vruće kafe iz potpuno plastičnih šolja može dovesti do unosa reda veličine ~363.000 čestica mikroplastike godišnje — pod određenim pretpostavkama o učestalosti i načinu upotrebe.
Važne metodološke zamerke
Iako su nalazi zabrinjavajući, autori i drugi stručnjaci upozoravaju na neke značajne nepoznanice. Nije jasno koliko dugo mikroplastika ostaje u ljudskom telu i u kojoj meri predstavlja zdravstveni rizik. Nedavna istraga The Guardian-a dovela je u pitanje rezultate pojedinih studija o detekciji mikroplastike u organima, navodeći mogućnost kontaminacije uzoraka. Kao što je hemičar Roger Kuhlman rekao: "Mnogi istraživači iznose izvanredne tvrdnje, a ne dostavljaju ni osnovne dokaze."
Praktični saveti
Dok se ne razjasne dugoročne posledice, istraživači preporučuju smanjivanje izlaganja kada je to moguće:
- Koristiti višekratne šolje od nerđajućeg čelika, keramike ili stakla za vruće napitke — ti materijali ne ispuštaju mikroplastiku.
- Ako je neophodno koristiti jednokratnu šolju, papirne šolje sa plastičnom oblogom generalno oslobađaju manje čestica nego čiste plastične šolje, ali nijedna opcija nije potpuno "bez mikroplastike".
- Izbegavati sipanje ključale vode direktno u plastično obložene kontejnere jer visoke temperature podstiču oslobađanje čestica.
„Razumevanjem kako toplota i izbor materijala međusobno deluju, možemo projektovati bolje proizvode i donositi informisanije odluke za dnevni unos kofeina,“ zaključuju autori.
Zaključak: studija ukazuje na realan izvor mikroplastike iz svakodnevnih proizvoda i daje praktične preporuke, ali su potrebna dodatna, rigoroznija istraživanja kako bi se utvrdio stvarni rizik po ljudsko zdravlje.
Pomozite nam da budemo bolji.

























