Svet Vesti
Nauka

Ne, smreke nisu „predosetile" pomračenje Sunca — nova analiza objašnjava naglu električnu aktivnost

Ne, smreke nisu „predosetile" pomračenje Sunca — nova analiza objašnjava naglu električnu aktivnost
A study in April 2025 theorized Norway spruce trees sensed and prepared for a partial solar eclipse in October 2022.

Studija iz aprila 2025. koja je tvrdila da su smrče u Dolomitima predosetile delimično pomračenje Sunca suočila se s oštrim kritikama. Istraživači sa Ben-Gurion University of the Negev tvrde da je verovatnije objašnjenje električno naelektrisanje nakon oluje i udara groma, a ne anticipacija pomračenja. Autori ukazuju na mali uzorak (3 živa stabla i 5 panjeva), mali pad svetlosti (~10,5% tokom ~2 sata) i potrebu za strožijom kontrolom podataka.

U aprilu 2025. jedna studija je postala viralna nakon tvrdnje da su smrče (Picea abies) u Dolomitima naglo sinhronizovale ćelijske električne signale — tzv. elektromi — nekoliko sati pre delimičnog pomračenja Sunca u oktobru 2022. Taj rezultat je izazvao senzacionalne naslove o "pričajućem drveću" i šumskim fenomenima.

Nova analiza i alternativno objašnjenje

Tim naučnika sa Ben-Gurion University of the Negev objavio je u časopisu Trends in Plant Science kritičku analizu originalne tvrdnje i ponudio verovatnije objašnjenje: smrče su verovatno bile električki naelektrisane nakon nevremena i niza udara groma u blizini, što je izazvalo pojačanu električnu aktivnost, a ne "predosećanje" pomračenja.

„Za mene [aprilsku 2025. studiju] predstavlja prodor pseudonauke u samu srž biologije“, izjavio je evolucioni ekolog Ariel Novoplansky iz Ben-Gurion University of the Negev. „Umesto da se razmotre jednostavniji, dobro dokumentovani faktori okoline — kao obilna kiša i bliski udari groma — autori su se opredelili za primamljivu ideju anticipacije."

Zašto je objašnjenje sa pomračenjem malo verovatno

Autori kritičke analize ističu nekoliko ključnih razloga za skepticizam:

  • Pad ukupne svetlosti tokom pomračenja bio je relativno mali — oko 10,5% tokom dve sata — i pri intenzitetu svetla koji je i dalje bio znatno iznad onoga što biljke mogu efikasno iskoristiti.
  • Na lokaciji su česte promene u oblačnosti koje menjaju kvalitet i količinu svetla u mnogo većim amplitudama nego samo pomračenje.
  • Svako pomračenje prati jedinstvenu putanju i trajanje; starija stabla ne bi imala pouzdan mehanizam da "predvide" tačan karakter narednog pomračenja.
  • Originalna studija se oslanjala na veoma mali uzorak — tri živa stabla i pet panjeva — što otežava izvlačenje statistički pouzdanih zaključaka.

Šta ovo znači za istraživanje biljaka

Električna aktivnost biljaka je stvaran i interesantan fenomen, ali je oblast još u razvoju. Autori oprezno napominju da izvanredne tvrdnje zahtevaju čvršće dokaze: veći uzorci, bolja kontrola okolinskih faktora i ponovljiva merenja. Dok se takvi podaci ne prikupe, verovatnije i jednostavnije objašnjenje — oluja i udari groma — ostaje prihvatljivije od ideje da su stabla "predosetila" pomračenje.

„Šuma je dovoljno čudo bez izmišljanja iracionalnih i površno fantastičnih tvrdnji o anticipatornoj osetljivosti zasnovanoj samo na korelaciji“, dodaje Novoplansky.

Zaključak: Senzacionalni naslovi o "predosećaju" drveća nisu potkrepljeni dovoljno snažnim dokazima; jednostavnija objašnjenja vezana za vremenske prilike i električna naelektrisanja su verovatnija i zahtevaju dalja istraživanja.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno