El Niño i La Niña su suprotne faze ENSO fenomena u Tihom okeanu koje snažno utiču na globalne temperature, padavine i tropske oluje. Trenutno je aktivna La Niña, a NOAA očekuje moguć nastanak El Niño tokom 2026. godine. El Niño obično podiže globalne temperature i menja raspored padavina, utičući na bezbednost hrane, ribarstvo i ekonomiju; budući obrasci ostaju naučno neizvesni.
El Niño i La Niña: Kako Menjaju Vreme, Padavine i Globalnu Privredu

El Niño i La Niña su dve suprotne faze prirodnog klimatskog fenomena poznatog kao El Niño–Southern Oscillation (ENSO). Iako se ove pojave formiraju u tropskom delu Tihog okeana, njihov uticaj često se oseća širom sveta — na temperature, padavine, tropske ciklone, poljoprivredu i privredu.
Šta su El Niño i La Niña?
ENSO ima tri stanja: El Niño (toplija faza), La Niña (hladnija faza) i neutralno stanje. Faze se obično određuju prema temperaturama morske površine u centralnom i istočnom tropskom Tihom okeanu. Tokom El Niño perioda te vode su toplije od proseka, dok su tokom La Niña hladnije.
Razlike se vide i u atmosferskom pritisku: kod El Niño pritisak je obično viši u području Darwina (zapadni Tihi okean) i niži oko Tahitija (centralni Pacifik); kod La Niñe važi suprotno.
Kako do promena dolazi?
Normalno, pasatni (trgovinski) vetrovi duvaju od istoka ka zapadu, noseći tople površinske vode prema zapadu i omogućavajući uzgon hladne vode uz obalu Južne Amerike. Tokom El Niño-a pasati se oslabe ili čak promene smer, pa se topla voda širi nazad ka istoku, ostajući bliže površini i oslobađajući više toplote u atmosferu. Tokom La Niñe pasati jačaju, gurajući topliju vodu zapadnije i pojačavajući uzgon hladne vode (upwelling) u istočnom Pacifiku.
Tipični uticaji na vreme i klimu
Temperature: Globalne temperature imaju tendenciju porasta tokom El Niño perioda i pada tokom La Niñe. Toplija površina oceana tokom El Niño oslobađa više toplote u atmosferu, što doprinosi toplijim i često vlažnijim uslovima na velikim područjima.
Padavine: El Niño obično pomera Pacifički jet strim južnije i istočnije, donoseći vlažnije vreme na jug SAD i područje Meksičkog zaliva, dok tropske oblasti kao što su jugoistočna Azija, Australija i delovi centralne Afrike često postaju suvlji. La Niña donosi suprotan obrazac: vlažnije uslove u delovima Australije, Indonezije i ekvatorijalne Južne Amerike, a sušu u južnim delovima SAD.
Tropske oluje: El Niño obično povećava aktivnost tropskih ciklona u tropskom Pacifiku, ali smanjuje broj uragana u tropskom Atlantiku; kod La Niñe situacija je često obrnuta.
Uticaj na CO2 i biosferu
Tokom jakih El Niño događaja zabeležen je porast atmosferskog CO2 — uzrok može biti kombinacija manje fotosinteze zbog suša u tropskim šumama i povećanih požara koji oslobađaju ugljen-dioksid. Ovakve promene u bilansima ugljenika dodatno komplikuju klimatske povratne informacije.
Posledice za ljude i ekonomiju
El Niño i La Niña utiču na ribarstvo, poljoprivredu, energetiku i infrastrukturu. Na primer, tokom El Niño smanjuje se uzgon hladne, hranljive vode duž zapadne obale Južne Amerike, što smanjuje biološku produktivnost i ulove (lignje, losos i dr.), ugrožavajući lokalne zajednice. Ekstremni događaji povezani sa velikim El Niño 2015–2016 pogođeni su posledično više od 60 miliona ljudi u pogledu sigurnosti hrane, prema FAO, a istraživanja pokazuju i negativan uticaj na globalni ekonomski rast.
Učestalost i šta očekivati ubuduće
ENSO epizode se obično javljaju na svakih 2–7 godina i traju najčešće 9–12 meseci, iako mogu potrajati i duže. Prema NOAA, u trenutku objave bila je aktivna La Niña, a razvoj El Niño-a se očekuje kasnije tokom 2026. godine.
IPCC je 2021. naveo da su ENSO epizode zabeležene posle 1950. često jače nego one iz perioda 1850–1950, ali istorijski podaci (npr. prstenovi stabala) takođe pokazuju prirodne varijacije već vekovima. Trenutno ne postoji jednoznačan dokaz da je klimatska promena već jasno promenila frekvenciju ENSO događaja; neki klimatski modeli sugerišu mogućnost češćih i intenzivnijih El Niño epizoda, ali postoje velike naučne neizvesnosti.
Zaključak
El Niño i La Niña su ključni faktori globalne klime sa dalekosežnim posledicama. Razumevanje njihovih mehanizama i lokalnih efekata pomaže vlastima, poljoprivredi i industriji da bolje planiraju i ublažavaju rizike. Iako nauka napreduje, predviđanja učestalosti i intenziteta u eri globalnog zagrevanja i dalje su neizvesna.
Napomena: Dodatne ilustracije i vizuelne analize pripremio je tim Visual Journalism.
Pomozite nam da budemo bolji.


































