Velika studija Northwestern univerziteta analizirala je 916.404 poseta hitnim službama u Čikagu (2011–2023) i otkrila da dani s temperaturom iznad 33,7 °C dovode do porasta više vrsta bolesti i povreda. Najizraženiji porasti zabeleženi su kod slučajnih ranjavanja iz vatrenog oružja, bubrežnih tegoba, kožnih problema, proširenih vena i psihičkih poteškoća povezanih s marihuanom. Autori upozoravaju da toplotni talasi povećavaju obolevanje i opterećuju zdravstveni sistem, te savetuju dodatnu pažnju osobama s hroničnim bolestima.
Vrućine pune hitne službe: studija iz Čikaga otkriva neočekivane zdravstvene rizike

Velika analiza podataka iz Čikaga pokazuje da vrući dani ne puníju samo ulice — puníju i hitne službe. Istraživači Medicinske škole Northwestern pregledali su 916.404 poseta hitnim službama i urgentnim centrima u periodu 2011–2023. godine kako bi utvrdili koje se zdravstvene tegobe češće javljaju kada dnevna temperatura pređe 92,6 °F (33,7 °C).
Glavni nalazi
Studija objavljena u Science Advances otkrila je povećanje u više od tuceta širokih kategorija bolesti i povreda tokom toplih dana. Među značajnijim porastima su:
- slučajna ranjavanja iz vatrenog oružja (prijavljeni porast i do >30× u odnosu na hladnije dane),
- poremećaji bubrega i tegobe urinarnog trakta,
- različiti kožni problemi,
- pogoršanja venskih problema (proširene vene),
- povećanje psihičkih tegoba povezano sa upotrebom marihuane,
- opšte povrede i povrede usled napada/tuča koje su takođe zabeležile snažan porast.
"Zvuk grada je zvuk ambulantnih kola. Vrući dani su jednostavno — desiće se nešto," rekao je dr Abel Kho, jedan od autora studije.
Šta ovo znači za javnost i zdravstveni sistem
Autori i spoljašnji stručnjaci ističu da istraživanje pokazuje kako toplotni talasi utiču ne samo na smrtnost već i na obolevanje (morbiditet) i opterećenje zdravstvenog sistema. Dehidratacija i poremećaji tečnosti mogu pogoršati postojeća stanja, dok fiziološki stres pojačava dejstvo nekih supstanci (npr. kanabinoida).
Zanimljivo, u ovoj analizi nije zabeležen jasni porast kardiovaskularnih incidenata koji se u drugim studijama često povezuju s toplotom — što autori objašnjavaju mogućim načinom kodiranja dijagnoza (kardiovaskularni problemi se često evidentiraju zajedno sa bubrežnim ili poremećajima tečnosti).
Preporuke
Lekari savetuju: ne čekajte simptome toplotnog udara da biste shvatili ozbiljnost vrućine. Osobe sa hroničnim bolestima (bubrežna oboljenja, MS, venski problemi i dr.) treba da tretiraju ekstremne tople dane kao okidač za dodatnu pažnju — više odmora, hidriranja i izbegavanje rizičnih supstanci.
Napomena: Istraživanje se odnosi na podatke iz Čikaga, ali eksperti smatraju da su zaključci relevantni i za druge gradove koji se suočavaju sa sve češćim i intenzivnijim toplotnim talasima usled klimatskih promena.
Associated Press: AP je odgovoran za sadržaj i način rada u saradnji s filantropskim fondovima; više informacija dostupno je na AP.org.
Pomozite nam da budemo bolji.


































