Italija se suočava sa rastućom epidemijom dečje gojaznosti, posebno u regionu Kampanija gde u pojedinim područjima više od 40% osmoro- i devetogodišnjaka ima prekomernu težinu. Klinike beleže sve mlađe pacijente, a mere se kreću od edukativnih programa u školama do GLP-1 terapije i hirurških zahvata. Novi zakon iz 2025. priznaje gojaznost kao hroničnu bolest, dok kontroverzni eksperimenti poput "fast-mimicking" dijeta izazivaju stručne debate i zabrinutost zbog psiholoških rizika.
Od pice do operacije: Zašto su italijanska deca sve gojaznija

Salvatoreov svakodnevni život je težak: sa 17 godina teži oko 170 kg i ne može sam da se obuje niti da se slobodno kreće. Njegova priča je dramatičan primer šireg trenda u Italiji — sve veće stope dečje gojaznosti, naročito na jugu zemlje.
Rastuća kriza u Kampaniji
U nekim delovima regiona Kampanija više od 40% osmoro- i devetogodišnjaka ima prekomernu težinu. Grad Pontičeli, na periferiji Napulja, stekao je neslavan epitet jednog od svetskih centara dečje gojaznosti. Klinike sada leče znatno mlađe pacijente: slučajevi teške gojaznosti koji su ranije bili u pedesetim pojavljuju se kod tinejdžera i mlađe dece.
Od mediteranske tradicije do "pet P"
Italija je decenijama bila simbol mediteranske ishrane — povrće, mahunarke, maslinovo ulje, integralne žitarice i riba. Stručnjaci upozoravaju da se tradicionalni model ishrane urušava: dr Valter Longo ga opisuje kroz "pet P" — pizza, pasta, potatoes (krompir), protein i pane (hleb) — što naglašava rast uloge kalorično gustih i prerađenih namirnica.
Medicinski odgovori i etičke dileme
U težim slučajevima lekari nude hirurške zahvate koji značajno smanjuju volumen želuca, kao i farmakološke metode — GLP-1 injekcije koje smanjuju apetit i pomažu mršavljenju. Međutim, za neke pacijente kao što je Salvatore operacija je isuviše rizična zbog izuzetno velike telesne mase, pa se prvo pokušava smanjenje kilograma lekovima.
"Sada viđam iste tegobe kod tinejdžera, čak i kod 16-godišnjaka. Oni su sve mlađi i to je zastrašujuće," kaže dr Sonja Chiappetta, hirurg u Betania bolnici.
Navike, porodica i škola
Pedijatri ističu da roditelji često ne prepoznaju prekomernu težinu kod dece. Primer je desetogodišnja Francesca koja teži 60 kg, jede mnogo kaloričnih grickalica i izbegava povrće, dok joj roditelji veruju da je dovoljno aktivna. Problemi počinju kod kuće, a školski prostori i programi često ne podržavaju adekvatnu fizičku aktivnost.
Regionalne inicijative i kontroverze
Italija je 2025. godine prvi put zakonom proglasila gojaznost hroničnom, progresivnom i recidivirajućom bolešću, što menja pristup sa moralizacije na kompleksno medicinsko i društveno pitanje. U Kampaniji se sprovode programi obrazovanja u školama za više od 17.000 učenika, ali i kontroverzni eksperimenti — fast-mimicking dijeta koja svakih tromesečje podrazumeva pet dana vrlo niskog unosa kalorija (1.100 pa 770 kcal).
Dok zagovornici posta i metaboličkih resetova vide potencijalne koristi, drugi stručnjaci upozoravaju na nedovoljnu dokazanost u adolescentnoj populaciji i moguće psihološke rizike: povećanje rizika od poremećaja u ishrani, anksioznosti i telesne dismorfije.
Zaključak
Italijanski primer pokazuje da promene u kulturi ishrane, ekonomiji i školskom sistemu mogu brzo izmeniti javno zdravlje. Rešenje zahteva kombinaciju medicinske zaštite, edukacije porodica i škola, regulacije ponude ultra-prerađene hrane i pažljivo osmišljene intervencije koje štite mentalno zdravlje mladih.
Pomozite nam da budemo bolji.


































