Solis100 je 100‑dnevni eksperiment ESA u Kelnu u kojem šestoro dobrovoljaca živi u zapečaćenom staništu bez seksa, alkohola, svežeg voća i očnog kontakta sa medicinskim timom. Cilj je proučiti psihološke, kognitivne i socijalne posledice dugotrajne izolacije i ograničenog prostora pre misija na Mars. Učesnici su psihološki testirani, pod stalnim nadzorom i dobijaju 23.000 €.
Bez seksa, alkohola i očnog kontakta: 100 dana u Solis100 — ESA‑in eksperiment za misije na Mars

Bez seksa, bez alkohola, bez dnevne svetlosti i bez uspostavljanja očnog kontakta sa medicinskim timom — to su neka od strožih pravila u eksperimentu Solis100 koji je Evropska svemirska agencija (ESA) pokrenula u Kelnu. Šestoro dobrovoljaca provodi 100 dana u zapečaćenom, kontrolisanom staništu kako bi naučnici proučili uticaj dugotrajne socijalne izolacije i života u skučenom prostoru pre stvarnih misija na Mars.
Šta je Solis100?
Solis100 je simulacija svemirskog leta u okviru DLR‑ovog :envihab centra (oko 364 m²). Eksperiment istražuje psihološke i kognitivne posledice izolacije, timsku dinamiku i sposobnost izvršavanja zadataka pod stresom i ograničenim resursima — sve to u uslovima sličnim onima tokom putovanja ka Marsu, koje traje otprilike šest meseci.
Uslovi života i pravila
Učesnici (tri muškarca i tri žene, uzrasta 26–32 godine iz nekoliko evropskih zemalja) žive po strogo propisanim pravilima:
- Redovni krvni nalazi se uzimaju kroz uređaj u vratima; medicinskom osoblju je zabranjeno uspostavljanje očnog kontakta sa učesnicima.
- Vežbanje: najmanje jedan sat dnevno.
- Tuširanje: do pet minuta, dva puta nedeljno; ograničene mogućnosti pranja veša.
- Hrana: dozirana, prepakovana „svemirska“ ishrana, nutritivno kontrolisana i personalizovana; bez svežeg voća, povrća, alkohola i energetskih pića.
- Kontakt s porodicom: jedno dvosatno video‑pozivanje nedeljno.
- Spavanje: regulisano vreme između 23:00 i 07:00.
Ciljevi i nadzor
Osnovni cilj je mapiranje promena u raspoloženju, pažnji, snu, međuljudskim odnosima i fizičkoj snazi tokom trajanja izolacije. Učesnici su istovremeno ispitanici i operateri eksperimenata: obavljaju testove, demonstracije tehnologije, održavanje staništa i svakodnevne vežbe, dok ih tim stručnjaka van staništa kontinuirano nadzire.
Angelique Van Ombergen, glavna naučnica ESA, kaže: "Ne preporučuje se formiranje emotivnih veza jer to može uticati na timsku dinamiku i performanse misije."
Selektovanje i kompenzacija
Kandidati su prošli rigorozan izbor: visoko obrazovanje, odličan engleski, dobra fizička kondicija, psihička otpornost i zdravstveni skrining. Svi su prošli psihološke testove kako bi se osiguralo da su timski igrači. Učesnici će dobiti 23.000 evra za učešće.
Šira pozadina i slična istraživanja
Ranija Mars500 studija iz 2010. (520 dana) zabeležila je dosadu, poremećaje sna, interpersonalne konflikte i pad fizičke snage, što pokazuje koliko je važno razumeti dugoročne efekte izolacije. NASA istovremeno sprovodi jednogodišnji eksperiment u 3D‑štampanom staništu u Johnson Space Centeru u Hjustonu.
Zaključak
Solis100 je važan korak u pripremi ljudi za međuzvezdana putovanja: cilj nije samo tehničko testiranje, već i razumevanje kako ljudski um i timovi funkcionišu u uslovima koje smo do sada retko iskusili. Rezultati će pomoći u dizajnu boljih protokola, selekcije posada i podrške tokom budućih misija na Mesec i Mars.
Pomozite nam da budemo bolji.


































