Veritas podseća da su 25. avgusta 1995. u zaseoku Grubori kod Knina pripadnici specijalne policije ubili šestoro srpskih meštana i spalili 21 kuću. Događaj je pokušalo da se prikrije lažnim izveštajima, ali su snimci UNPROFOR‑a razotkrili razmere zločina. Osmoro osumnjičenih je procesuirano, ali su svi pravosnažno oslobođeni; posledice su dovele do drastičnog pada stanovništva Plavna.
Grubori kod Knina: Zločin Koji Nije Kažnjen i Tragovi Izbrisanog Sela

Naselje Grubori kod Knina postalo je simbol nekažnjenog zločina i demografskog izumiranja srpske zajednice u tom kraju. Informativno-dokumentacioni centar "Veritas" podseća da su pripadnici hrvatske Specijalne policije (Antiteroristička jedinica Lučko) 25. avgusta 1995. izvršili okrutne likvidacije u zaseoku Grubori i spalili delove sela.
Detalji zločina
Kako navodi "Veritas", tog dana su u zaseoku Grubori ubijeni:
- Jovan Grubor Damušić (73) — zapaljen zajedno sa kućom;
- Jovo Grubor (65) — zaklan na livadi pored stoke;
- Marija Grubor (90) — ubijena i zapaljena zajedno sa kućom;
- Miloš Grubor (80) — likvidiran u spavaćoj sobi sa dva metka u glavu;
- Đuro Karanović (45) i Milica Grubor (51) — ubijeni vatrenim oružjem na livadi, zatečeni sa teškim povredama lica.
Istog dana u Gruborima je potpuno spaljeno 21 kuća, uništeni su stogovi sena i štale, a stoka je ili zapaljena ili ubijena na poljima.
Pokušaj prikrivanja i snimci UNPROFOR‑a
Prema saopštenju, tadašnje hrvatske vlasti su na upite UNPROFOR‑a dostavile lažne izveštaje tvrdeći da je u tom području došlo do sukoba sa "zaostalim četničkim bandama" i da je poginuo jedan pripadnik jedinice. Te tvrdnje je opovrgnula televizijska ekipa Ujedinjenih nacija koja je zatekla selo, snimila kuće u plamenu i tela žrtava, te te materijale prosledila međunarodnim medijima.
Procesuiranje i pravosudni ishod
Za zločine u Gruborima procesuirano je ukupno osmoro pripadnika hrvatske vojske i policije: trojica su suđena pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a petero pred hrvatskim sudovima. Svi su pravosnažno oslobođeni zbog navodnog nedostatka dokaza, iako "Veritas" navodi postojanje materijalnih i personalnih dokaza i jasno utvrđene komandne linije.
Posledice po demografiju
Demografske posledice zločina i njegove nekažnjivosti bile su katastrofalne za Plavno i okolinu. Po popisu iz 1991. u Plavnu je živelo 1.729 stanovnika, od kojih su 1.708 bili Srbi (99,3%). Do popisa 2011. broj stanovnika pao je na 253, a prema popisu iz 2021. u selu je ostalo samo 121 stanovnik — među njima samo petoro mlađih od 20 godina, dok je 72 osobe starije od 60 godina. U zaseoku Grubori danas nema stalno naseljenih stanovnika.
Veritas: Ovaj događaj je spomenik nekažnjenom zločinu i izbrisanom životu jedne zajednice.
U avgustu 1995. u celom selu Plavno ubijeno je ukupno 31 lice srpske nacionalnosti, sa prosečnom starošću iznad 70 godina, među kojima devet žena.
Napomena: Činjenice iznete u tekstu zasnovane su na saopštenjima Informativno-dokumentacionog centra "Veritas" i dostupnim izveštajima UNPROFOR‑a i pravosudnih postupaka.
Pomozite nam da budemo bolji.

































